Kulturni turizam

Četrdeset posto svjetskih putovanja odnosi se na kulturni turizam, koji uključuje posjete manifestacijama, koncertima, muzejima, objektima spomeničke baštine. BiH ima potencijal, ali nedostaju znanje i strategija - kako najljepše priče iz umjetnosti i kulture ponovo pretočiti u prepoznatljivu i autentičnu turističku ponudu.

Da možemo, hoćemo i imamo šta pokazati ostatku svijeta, potvrđuje Sarajevo Film Festival - zbog kojeg našu zemlju posjećuje više od 10.000 turista svake godine. Zato je potpuno razumljivo dosadašnje partnerstvo s Turističkom zajednicom KS, čije ekipe na međunarodnim turističkim sajmovima promoviraju vrijednosti ovdašnje kulturne baštine, konkretno u Dubaiju i Madridu.

“U sklopu te saradnje na obostrano zadovoljstvo imali smo i regionalne promocije u Zagrebu i Beogradu i nadamo se da će, ukoliko to zdravstvena sutuacija bude dozvoljavala, taj oblik promocije biti nastavljen, a i proširen i u ovoj godini”, kaže Andrijana Copf, glasnogovornica SFF-a.

Koronavirus je u velikoj mjeri poremetio planove, ali i ostavio dovoljno prostora za promišljanje - kako dalje u pravilnoj procjeni prioriteteta ekonomskog razvoja te promociji kulturnog identiteta ove zemlje.

“Mogu reći da kulturne institucije više sarađuju na nekom naučnom, stručnom nivou, u prirodi naše djelatnosti, nego što smo uvezani sa stanovišta posjete turista ili promoviranja kulturnog turizma. On postoji u jednoj mjeri, ali nije u obimu koji bismo nastojali da ima i za koji se sad borimo”, ističe Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine Mostar.

Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum obradovan je viješću da su se sastali gradonačelnici Sarajeva i Mostara i da su razgovarali upravo o kulturnom turizmu.

Kulturne institucije su već prilagodile svoje programe virtuelnom načinu prezentcije, ali shodno iskustvima prije pandemije, intenziviraju pripreme za ljetnu turističku sezonu.

“U jednom momentu su turisti sa Istoka u tako velikom broju dolazili da smo mi ozbiljno razmišljali da legende za naše slike ispisujemo i na kineskom jeziku. Već sad u Sarajevu ima turista, to je sporadično, ali može se desiti da to vrlo brzo bude dinamičnije i intenzivnije nego što se nadamo”, objašnjava Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH.

Našu zemlju i njen glavni grad turisti, također, prepoznaju po Olimpijadi, ratnoj opsadi grada i čuvenom Sarajevskom atentatu. Revitalizacija spomeničke baštine zadatak je Muzeja Sarajeva.

“Upotpunjavamo priču o atentatu od same organizacije do vraćanja stopa. Bio je podignut tzv. Spomenik umorstvu Sofiji i Ferdinandu - ovim projektom je predviđeno njegovo vraćanje”, otkriva Mirsad Avdić, voditelj Austrougarske zbirke u JU Muzej Sarajeva.

Predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH Zoran Bibanović smatra kako su industrija muzike, filma, muzeologija, festivali postali jedan veliki neoliberalni hipermarket - sve je na tržištu i sve ima svoju cijenu.

A kada se spomene finansijaska podrška projektima kulture, shvatimo da nemamo konkretan plan ni strategiju, iako iskustva svijeta govore da kulturni turizam postaje jedan od najznačajnijih faktora za privredni rast svake zemlje i njenu ekonomiju.

federalna.ba