“Kultura, umjetnost”13.11.2025.

Obilježena 80. godišnjica rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH).

Vršiteljica dužnosti direktorice NUBBiH Adisa Žero istakla je da im je namjera dostojanstveno proslaviti 80. rođendan te institucije, prvenstveno zato što su je mnoge kolegice i kolege dostojanstveno branile i čuvale 

- Moramo poručiti da je ova biblioteka neophodna kao stub kulture i identiteta naše države, iako je i dalje njen status neriješen - navela je Žero.

Federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković naglasila je da NUB predstavlja nacionalno blago i ponos, a da će resorno ministarstvo dok je ona njegovom čelu sigurno ostati snažan partner i podrška u narednom periodu.

Izrazila je nadu da će uskoro biti pronađeno sistemsko rješenje za NUB, a to je pravna i finansijska stabilnost za tu i ostale institucije kulture na državnom nivou. 

Akademik Esad Duraković izjavio je da je godišnjica i prilika da podsjetimo na tragičnu sudbinu NUB-a koji je izgorio u Vijećnici, a da i danas tako važnu instituciju zlostavljaju zlikovci koji su je spalili tako da taj barbarski duh i dan danas traje.

Predstavljena je i izložba "Stare razglednice Sarajeva – nekad i sad" realizovana uz pomoć Grada Sarajeva, kao i kratki film "80 godina NUBBiH" o istoriji te ključne državne ustanove kulture.

• Godišnjica smrti Zaima Muzaferije

Zaim Muzaferija je rođen u Visokom 9. marta 1923. godine. Filmski, televizijski i teatarski glumac, penziju je stekao kao profesor njemačkog i francuskog jezika.

Glumom se prvo bavio amaterski, a njegov profesionalni debi je bio u filmu "Uzavreli grad" (1961) Veljka Bulajića i već sa prvim filmom osvaja specijalnu nagradu na festivalu u Puli i afirmira se kao epizodista diskretnoga, ali sugestivnog gesta.

Ostvario je više od stotinu uloga na filmu, televiziji i u teatru. Igrao je uglavnom rustične likove plemenite naravi. Na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu nagrađen je za uloge u filmovima "Praznik" (1967) Đorđa Kadijevića i "Mali vojnici" (1968) Bate Čengića. Posebno značajnu ulogu ostvario je u TV-drami "Jagoš i Uglješa" Bate Čangića, a najdraže su mu uloge bile u filmovima "Žena s krajolikom" Ivice Matića i "Ovo malo duše" Ademira Kenovića. Za ulogu podvornika u filmu "Stanica običnih vozova" Nenada Dizdarevića dobio je Zlatnu arenu na Pulskom festivalu (1990).

Ostale važnije uloge ostvario je u filmovima "Kaja, ubit ću te!" Vatroslava Mimice, "Diverzanti" Hajrudina Krvavca, "Ram za sliku moje drage" Mirze Idrizovića, "Gravitacija" B. Ivande, "Lisice" Krste Papića, "Slike iz života udarnika" Bate Čengića, "Doktor Mladen" Midhata Mutapčića, "Hajka" Živojina Pavlovića, "Gazija" Nenada Dizdarevića, "Smrt gospodina Goluže" Živka Nikolića, "13. juli" Radomira Šaranovića i Emira Kustirice "Miris dunja" Mirze Idrizovića, "Pismo-glava", "Gluvi barut" Bate Čengića, "Nevjeste dolaze" , "Bife Titanik", "Otac na službenom putu" Emira Kusturice. "Prokleta je Amerika" (1992) omnibus u režiji Aleša Kurta, Slobodana Skerlića i Marka Marinkovića. Glavne uloge ostvario je u filmovima "Kaja, ubit ću te", "Jagoš i Uglješa" te u filmu Lordana Zafranovića "Radnici i gosti".

Posebno zanimljive glumačke kreacije ostvario je u pozorišnim predstavama na profesionalnim scenama širom Bosne i Hercegovine, kao što su one u tri "Hasanaginice" Alije Isakovića, Mustafe Nadarevića i Nijaza Alispahića, zatim u "Derviš i smrt" Meše Selimovića – Nijaza Alispahića, te u "Hamdibegu" Harisa Silajdžića i "Šehidu" Zilhada Ključanina.

• Godišnjica smrti Adema Ćejvana

Adem Ćevjan, bosanskohercegovački filmski i pozorišni glumac, rođen je 2. marta 1927. godine u Banja Luci. Ostvario je velik broj pozorišnih i filmskih uloga Lisice, Krste Papića (1969), Seljačka buna (1573), Vatroslava Mimice (1975), Ovčar, Bakira Tanovića (1971) i Polenov prah, Nikole Stojanovića (1974). Kao pozorišni glumac radio je u Banja Luci, Beogradu, Zagrebu i Sarajevu. U TV-dramama se pojavljuje od 1956. godine donoseći sjajne role markantnih likova u ostvarenjima "Nepokoreni grad", "Odbornici", "Frontaš", "Pucanj u šljiviku", "Putovi i stranputice".

Adem Ćejvan je osnivač nekada najljepših susreta za glumce koji su se održavali u Banja Luci, a trajali su od 1981. do 1987. godine pod nazivom "Susreti za glumce u maju".

Umro je 5. novembra 1989. godine, u Ljubljani.

• Dragan Jovičić rođen je u Rogatici 22. novembra 1953. godine. Studij glume završio je 1976. na Odsjeku za scenske umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Najzapaženije uloge u svojoj karijeri su bile Berange u "Kralj umire", Eugena Ionescoa, u režiji Dine Mustafića, Hasanage u "Hasanaginici", u režiji Mustafe Nadarevića, te Machiavellija u "Dijalogu u paklu", Maurica Jolya, u režiji Aleša Kurta i Paulina u "Ay, Carmela", Jose Sinisterra, u režiji Roberta Raponje, obje u produkciji Sarajevskog ratnog teatra SARTR. Publika ga ipak najviše pamti po ulogama koje je ostvario u televizijskim serijama koje je producirala tadašnja TV Sarajevo poput "Porobdžija", "Koža" i "Aleksa Šantić". Dobitnik je brojnih glumačkih priznanja i nagrada, a između ostalih i "Šestoaprilske nagrade" grada Sarajeva za doprinos umjetnosti teatra. U bogatoj karijeri Jovičić je bio i direktor sarajevskog Kamernog teatra 55 od 2011. do 2015. godine. Umro je 06. novembra 2020. godine u bolnici u Sarajevu od zdravstvenih komplikacija prouzrokovanih korona virusom.
• Rođena Nasiha Kapidžić-Hadžić

Nasiha Kapidžić-Hadžić rođena je 6. novembar 1931. u Banja Luci, a umrla 22. septembra 1995. godine u Sarajevu. Bila je bh. pjesnikinja, urednica i prozni pisac. Osnovnu i srednju školu završila je u rodnom gradu i diplomirala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U početku je radila kao profesor u banjalučkoj gimnaziji, a zatim je bila urednik u Obrazovnom i Dječijem programu Radio-Sarajeva. Potom je prešla u Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša" gdje je, do penzionisanja, bila urednik edicije za djecu i omladinu.

Nasiha Kapidžić-Hadžić je pisala poeziju za djecu, poetsko prozne zapise i dramske tekstove. Njeni pjesnički i prozni radovi uvršteni su u niz antologija i čitanki za osmogodišnje škole. Zastupljena je izborom iz pjesničkog opusa u školskoj lektiri.

• Novoosnovani AVNOJ fest biće održan u Jajcu od 25. do 30. novembra, donoseći savremeni umetnički pristup obeležavanju 82. godišnjice Drugog zasedanja AVNOJ-a, u cilju osnaživanja kulture sećanja, promovisanja vrednosti mira i slobode, te afirmisanja Jajca kao antifašističke prestonice Evrope.

Za svečano otvaranje prvog AVNOJ festivala najavljena je izložba fotografija “I posle Tita – Tito” Milomira Kovačevića Strašnog, a na zatvaranju će nastupiti slovenačka grupa Laibach, svojevremeno optuživana za “razbijanje” Jugoslavije, najavili su organizatori iz Muzeja II zasedanja AVNOJ-a u Jajcu.

Predstavljajući prvi AVNOJ Fest kao modernizovani nastavak tradicionalnih “Dana AVNOJ-a” koji se u Jajcu obeležavaju od 2008. godine, direktor Muzeja II zasedanja AVNOJ-a i predsednik organizacionog odbora festivala Elvedin Imamović istakao je 30. oktobra da značaj tog festivala nije samo u njegovom kulturnom i istorijskom kontekstu.

“Festival ima važnu ulogu i u razvoju turističkih potencijala Jajca, jer svojim sadržajima produžava sezonu i privlači posetioce u periodu godine kada je grad manje posećen. Na taj način, doprinosimo oživljavanju kulturnog turizma, jačamo lokalnu ekonomiju i promovišemo Jajce kao centar antifašističke tradicije i kulturne razmene u regiji”, kazao je Imamović, uveren da će AVNOJ Fest postati prepoznatljiv kulturni brend Jajca i događaj koji će nastaviti okupljati ljude iz cele Bosne i Hercegovine i šire.

Dunja Jelovac