Kultura, umjetnost 13.04.2023.

Slavistički komitet BiH i Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet organizovao je  Međunarodnu lingvističku konferenciju Etnokulturni stereotipi u slavenskim, germanskim, romanskim i orijentalnim jezicima: sličnosti i razlike u percepciji Drugoga.
 Učesnici Konferencije su lingvisti i lingvistice iz Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Njemačke i Bosne i Hercegovine. 
Drugog dana Konferencije promovisana je knjiga Formiranje jezika i njegovo rastakanje: od srpskohrvatskoga do hrvatskoga, srpskoga, bosanskoga i crnogorskoga autorica Vesne Požgaj Hadži i Tatjane Balažic Bulc.
O knjizi će govori doc. dr. Mehmed Kardaš, predsjednik Slavističkog komiteta BiH, i prof. dr. Amela Šehović, kao i autorice. 
Promociju moderira doc. dr. Elma Durmišević.
Turbulentni društveno-politički događaji 90-ih godina prošloga stoljeća na području zajedničke države SFR Jugoslavije odrazili su se i na odnose između jezika i društva. Raspad Jugoslavije 1991. godine i nastanak novih država utjecali su ne samo na promjenu statusa jezika nego i na promjene u jezicima, što se očitovalo u »smrti« srpskohrvatskoga i nastanku novih standardnih jezika utemeljenih na štokavštini (bosanskoga, hrvatskog, srpskog i crnogorskog). Događanja oko jezika i u jezicima pobudila su pozornost brojnih domaćih i stranih stručnjaka, a naročito (socio)lingvista, koji su se bavili ulogom jezičnog nacionalizama, raspadom jedinstvenog srpskohrvatskog jezika, jezičnim promjenama, posebice leksičkim itd. Unatoč nizu napisanih radova, održanih skupova i objavljenih zbornika, nedostaju monografije koje bi cjelovito predstavile sociolingvističku sliku područja tadašnje Jugoslavije, uključujući i Sloveniju i Makedoniju. Većina autora s južnoslavenskoga govornog područja uglavnom se bavila pitanjima raspada zajedničkog jezika i problemima vezanima uz pojedine novonastale standardne jezike, no bez sustavnoga pristupa i otvorenoga dijaloga o toj temi. 
Kao što su jezik i društvo međusobno uvjetovani i ne mogu jedno bez drugoga, tako se i jezik i politika stalno isprepliću. Politika, naime, uvijek utječe na standardizaciju jezika, koja nikada nije samo lingvističko nego u mnogo većoj mjeri političko pitanje. 
Dunja Jelovac