videoprilog Mirele Čanović (Federacija danas)

Kuća bosanskog jezika u Tuzli

Iako je bosanski jezik jedan od tri zvanična jezika u Bosni i Hercegovini, ne prestaje njegovo negiranje u pojedinim političkim i naučnim krugovima u zemljama okruženja, ali i dijelu Bosne i Hercegovine. U Tuzli su pak odlučili stati u zaštitu višestoljetnog imena i postojanja bosanskog jezika i nedavno u centru grada otvorili prvu Kuću bosanskog jezika. Kuća sadrži stalnu postavku o bosanskoj pismenosti kroz stoljeća.

Roditelji bošnjačke djece u nekoliko škola u Republici Srpskoj već se godinama bore da se u matične knjige vrati naziv bosanski jezik, umjesto ponuđene opcije jezik bošnjačkog naroda.

„Žalosno je i smiješno da u jednoj državi, koja se zove Bosna i Hercegovina, da tražiš preko suda svoj maternji jezik, bosanski jezik, koji je priznat svugdje“, ističe roditelj Husein Okanović.

I kroz historiju, u različitim društvenopolitičkim uređenjima na ovim prostorima, bosanski jezik ne samo da je bio negiran, nego i zabranjivan.

„Bosanski jezik je bio zabranjen zbog političkih razloga, kao i dan danas. Nasrtanje na Bosnu možete samo uraditi ako joj uzmete obilježje nacije. Obilježje nacije je, između ostalog, jezik“, navodi Mišo Ešić, autor knjige „Zašto je zabranjen bosanski jezik“.

A to je upravo ono što u Tuzli nastoje zaštiti kroz nedavno osnovanu prvu Kuću bosanskog jezika.

„Ko god negira bosanski jezik on negira Bosnu i Hercegovinu, jer bosanski jezik nije ni srpski ni hrvatski ni bošnjački, nego svebosanski. Moramo imati bosanskohercegovačku strategiju zaštite bosanskohercegovačkih vrijednosti. Ovo je naš doprinos toj strategiji“, poručio je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle (SDP).

Kuća bosanskog jezika nalazi se u centru grada i sadrži dokaze o postojanju ovog jezika, počevši od Povelje Kulina bana iz 1198.g.

„Predstavljali smo svu dokumentaciju, povelje i različite dokumente koji su nam bili dostupni kroz srednji vijek, zatim osmanski period, austrougarski i posljednji panel koji predstavlja taj period jeste 1994. g. Ustav FBiH, kada se vraća naziv bosanskog jezika, koji je ukinut 1907. godine“, objašnjava Senad Begović, kustos u Centru za kulturu Tuzla.

Posebno mjesto u Kući bosanskog jezika zauzima dio posvećen Tuzlaku Muhamedu Hevai Uskufiji, autoru prvog Bosansko-turskog rječnika izdatog 1631. g., koji je ujedno prvi južnoslavenski rječnik štokavskog narječja u Evropi.

federalna.ba

Kuća bosanskog jezika Tuzla
Tuzla saobraćajna nesreća
0 22.03.2024 16:49
Imaret Narodna kuhinja Imaret Tuzla
0 13.03.2024 19:02
Tužilaštvo TK Elvis Ćustendil Amra Kahrimanović Selma Baluković Tuzla
0 04.03.2024 18:29