Krišto: Posljedice kašnjenja budžeta ogromne po funkcioniranje institucija i prava zaposlenih

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je danas, nakon redovne sjednice Vijeća ministara BiH, da su posljedice kašnjenja usvajanja budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu ogromne po funkcioniranje institucija, realizaciju projekata i prava zaposlenih.

Krišto je kazala da je Vijeće ministara BiH danas ponovo podsjetilo Predsjedništvo BiH, kao ovlaštenog predlagatelja, da Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu bez odlaganja uputi u parlamentarnu proceduru.

Podsjetila je da je Vijeće ministara BiH prijedlog budžeta usvojilo 21. maja i uputilo ga Predsjedništvu BiH, ali da taj dokument do danas nije proslijeđen Parlamentarnoj skupštini BiH.

- Mi smo danas ponovo podsjetili instituciju Predsjedništva da su ovlašteni predlagatelj i da je, zbog funkcioniranja institucija, provođenja reformi, ali i zaštite prava zaposlenih koja se temelje na usvajanju budžeta, potrebno što hitnije, bez odlaganja, uputiti u parlamentarnu proceduru prijedlog budžeta za 2026. godinu - kazala je Krišto.

Dodala je da Predsjedništvo BiH, kako je navela, nije nikakvim aktom ili zaključkom obavijestilo Vijeće ministara BiH o eventualnim korekcijama prijedloga budžeta.

Govoreći o posljedicama kašnjenja usvajanja budžeta, Krišto je podsjetila da je i ranijih godina bilo problema zbog čekanja budžeta, što se odražavalo i na realizaciju projekata.

- Svjesni smo da nam je prošle godine ostalo mnogo sredstava neutrošenih, a projekti stoje. Mislim da je o posljedicama jako teško govoriti. Posljedice su ogromne i po funkcioniranje institucija i po prava koja imaju zaposleni - izjavila je Krišto.

Posebno je ukazala na izmjene zakona o plaćama i naknadama, kojima određeni zaposleni i državni službenici imaju pravo na povećanje plaća, ali da se, bez usvojenog budžeta, ta prava ne mogu redovno realizirati.

- Ništa drugo nam ne preostaje nego da ih podsjećamo i da odgovornost preuzme svako u okviru svojih nadležnosti i ovlasti koje ima. U ovom slučaju, sve dok budžet ne usvoji Parlamentarna skupština BiH, odgovornost je na Predsjedništvu BiH kao ovlaštenom predlagatelju da ga uputi - rekla je Krišto.

Izrazila je očekivanje da će, nakon što prijedlog budžeta bude upućen u parlamentarnu proceduru, postojati razumijevanje i u Parlamentarnoj skupštini BiH, te mogućnost održavanja hitnih sjednica kako bi budžet bio što prije usvojen.

Na pitanje o institucijama kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu, Krišto je kazala da se rješenja za njihov status i finansiranje još uvijek traže, ali da je problem u tome što nije usvojen zakon kojim bi to pitanje bilo regulirano.

- Meni je žao što smo došli u situaciju da se, kada su u pitanju institucije od značaja za Bosnu i Hercegovinu, kulturne institucije, još uvijek do danas nije mogao donijeti zakon. Kada bi se to reguliralo na pravi i pravičan način i kada bi imalo zakonsko utemeljenje, ne bismo o ovome razgovarali na ovakav način - kazala je Krišto.

Dodala je da se privremena rješenja mogu tražiti samo ako postoji konsenzus o tome kako osigurati sredstva, ali da je za trajno rješenje potrebno ustavno i zakonsko utemeljenje.

Na današnjoj sjednici Vijeće ministara BiH donijelo je i više drugih odluka, među kojima je odluka da se iz tekuće budžetske rezerve odobri 500.000 KM Gradu Mostaru za saniranje posljedica požara na deponiji Borak.

Vijeće ministara BiH donijelo je i odluku, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH, o preraspodjeli sredstava koja su ranije bila dodijeljena za sanaciju, odnosno izgradnju mosta na Svilaju. Krišto je pojasnila da je ostalo neutrošeno oko 2,5 miliona KM, te da su ta sredstva preusmjerena za projekt izgradnje mosta na rijeci Tari prema Crnoj Gori.

Naglasila je da je riječ o projektu od posebnog značaja za prometnu infrastrukturu Bosne i Hercegovine i povezivanje s Crnom Gorom, te da očekuje da će nadležni ministar uskoro biti u prilici potpisati sporazum.

Na pitanje o projektu južne plinske interkonekcije i razlozima zbog kojih još nije potpisan sporazum s američkom kompanijom, Krišto je kazala da je Vijeće ministara BiH završilo svoj dio posla potpisivanjem sporazuma s Republikom Hrvatskom.

- Mi smo sporazum s Republikom Hrvatskom potpisali, Vijeće ministara je završilo svoj posao. Slijede drugi sporazumi s izvođačima radova, a to je ovlast i nadležnost Vlade Federacije BiH, odnosno resornog ministarstva - kazala je Krišto.

Na sjednici je donesena i odluka o ponavljanju tarifnih kvota za uvoz sirovog šećera, kojom je utvrđena kvota od 500.000 tona.

Krišto je kazala da će proizvođači po toj tarifnoj oznaci moći uvoziti sirovi šećer po stopi carine od nula posto, dok će se za preostali dio uvoza plaćati carine po redovnim tarifama.

Vijeće ministara BiH danas je usvojilo i izmjene odluke o načinu polaganja stručnog i javnog ispita, na prijedlog Agencije za državnu službu BiH.

Krišto je najavila da će sljedeća sjednica Vijeća ministara BiH biti održana 15. jula.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.