Kriminalizacija klevete, iako usvojena u RS-u, imat će itekakav utjecaj u cijeloj zemlji
Voljom većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske kleveta je od jučer krivično djelo. Za novinare i civilno društvo to je prijetnja za slobodu mišljenja, izražavanja i javnog djelovanja. Za kršenje odredbi zakona prijeti tužba i novčana kazna do 6 hiljada maraka. A, ni novinari iz Federacije BiH nisu van okvira ovog zakona. Za klevetu i povredu časti mogu biti procesuirani svi novinari iz BiH ukoliko je osoba koja se smatra oštećenom iz Republike Srpske.
Kriminalizacijom klevete u Republici Srpskoj sloboda medija je dobila granice, a kleveta i uvreda cijenu. Na meti su novinari, ali i građani. Sužava se prostor javnog djelovanja, a istovremeno ograničava kritičko mišljenje. Izmjene zakona, iako usvojene u Republici Srpskoj, sežu i do Federacije.
Svi novinari u BiH, u skladu sa zakonom, mogu biti sankcionisani. Dovoljno je da govore i pišu o pojedincima iz ovog entiteta.
„Nezamisliv korak nazad u izgradnji normalnog demokratskog društva. Naravno da će se ovo odraziti na novinare i u Federaciji i u Republici Srpskoj na jednak način jer mi smo jedna država. Ono što je strašno jeste da je govor, dakle, izražavanje kriminaliziramo i najveća štetna posljedica za svakoga ko to radi jeste ako se pokrene krivični postupak koji vuče određene konsekvence“, tvrdi advokat Plamenko Čustović.
Posljedice izmjena Krivičnog zakona su velike. Javno objavljeni podaci o pojedincu, grupi ili instituciji, mogu biti predmet tužbe, a zatim dio sudskog procesa koji može trajati godinama. U takvim okolnostima novinari ne mogu neometano nastaviti istraživati teme od javnog interesa, posebno one političke.
„Moguće su nezamislive zloupotrebe, okretanje protiv ljudi koji su nepodobni ili neželjeni iz bilo kojeg razloga.Intencija da se donese ovakav zakon podrazumijeva intenciju da se to zaloupotrebljava“, dodaje Čustović.
Zakonom ograničene slobode medija i društva, međunarodna zajednica jasno označava kao cenzuru karakterističnu za autoritarne režime i napad na osnovne građanske slobode. Podsjećaju da je to suprotno od evropskih vrijednosti i daleko od demokratije i Evropske unije.
Tamo gdje postoje krivični zakoni o kleveti, oni rizikuju da budu zloupotrijebljeni protiv novinara, branitelja ljudskih prava i drugih aktera civilnog društva za obavljanje svoje legitimne uloge da istražuju i informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, što je od suštinskog značaja za funkcionisanje svakog demokratskog društva, poručili su UN, OSCE, Vijeće Evrope i EU.
Ponovna kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj organima vlasti daje mogućnost da guše i cenzuriraju medijske slobode i civilno društvo, ograničavaju slobodno kritičko mišljenje i ušutkaju neistomišljenike. Čak i bez drakonskih sankcija, ovim izmjenama se otvara put za upitne krivične postupke, kazali su iz OHR-a.
Dodatni problem u ovim propisima je činjenica da nije jasno razgraničena linija nakon koje se određena izjava, tekst ili tvrdnja može nazvati klevetom ili uvredom. Ali sama tužba onoga ko se oštećenim smatra vodit će do određenog postupka dokazivanja klevete, odnosno uvrede i samim tim sputati rad ne samo tužene osobe, već i onih koji imaju namjeru ući u ozbiljnije istraživanje društvenih i političkih devijacija. Poseban je ovo problem naročito ako se zna da su brojne velike afere otkrivane zahvaljujući isključivo onima koji su spona između politike i javnosti. Kritike su brojne, od međunarodne zajednice do struke, ali do vlasti ne dopiru jer ih kriminalizacija klevete vodi do medijske tišine, a gušenje slobode aktivista, civilnog društva i građana do slobode da rade šta i kako žele. A, u ograničenom medijskom prostoru mogle bi ostati zarobljene i afere, zloupotrebe, kriminal i korupcija. Tamo negdje, daleko, od očiju javnosti.
federalna.ba