Kožljak za FR: Svaku paravojnu aktivnost spriječit će EUFOR i NATO
Razgovarala Amra Ličina
Bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri NATO-u Alija Kožljak za Federalni radio kaže da svaki pokret koji bi mogao aludirati na neko vojno organizovanje, u smislu ugrožavanja sistema Oružanih snaga BiH, svakodnevno prate EUFOR i NATO.
Posljednjih nekoliko mjeseci izuzetno je teška politička situacija u Bosni i Hercegovini. Političari iz RS-a, predvođeni članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, krenuli su, rekli bismo, u razgradnju države. Jučer je donesena odluka o osnivanju entitetske Agencije za lijekove, a najavljuje se i osnivanje oružanih snaga RS-a? Kakvu bi reakciju bi ovo moglo izazvati i kakve bi mogle biti posljedice?
„Kako sam tvrdio i prije godinu dana, nažalost, nema stabilnog rješenja u Bosni i Hercegovini dok ne dođe do neke kulminacije nestabilnosti kako bi se svi međunarodni i domaći akteri probudili i prisilili na odlučno i sveobuhvatno djelovanje. Izgleda da se morala desiti blokada institucija i verbalno nasilje gospodina Dodika, kako bi se shvatilo da Bosna i Hercegovina ne može efikasno funkcionirati ako se dozvoli destruktivnim snagama da blokiraju reformske procese. Dodik je svojom retorikom i svojim političkim nasiljem direktno podrivao funkcioniranje institucija u Bosni i Hercegovini i na taj način ugrožavao tu percepciju sigurnosti kod svih građana širom Bosne i Hercegovine.
To je dovelo do situacije da je međunarodna zajednica, ali i institucije u Bosni i Hercegovini koje su zadužene za procesuiranje takvih aktivnosti, shvatile da je on prešao crvenu liniju i da moraju djelovati. On za tu svoju buntovničku avanturu ima podršku jedino kod dijela njegovih poslušnika koji izvršavaju njegove naredbe iz straha da ne izgube pozicije direktno dovodeći u opasnost sebe i svoje porodice jer krivičnu odgovornost neće moći izbjeći. Njegove blokade u praksi neće uroditi plodom. Ovo je samo manipulacija javnošću, manipulacija glasačima i dodvoravanje nekim snagama za koje on ispunjava ove aktivnosti, u smislu ispunjavanja njihovih nacionalnih interesa. On ne može blokirati kasarne, on ne može osnovati oružane snage, jer bilo kakav potez u smislu organizovanja nekih jedinica ili pravljenja spiskova, jeste krivično djelo i neće se čekati reagovanje institucija Bosne i Hercegovine nego će odmah reagovati EUFOR i NATO. To je sigurno!“
Takve jedinice, osnovane na taj način, smatraju se paravojnim?
„Naravno da se smatraju paravojnim, ali do toga sigurno neće doći. Znači, on nije u mogućnosti da organizuje takve jedinice. Jer samo pravljenje spiskova bit će aktivnost koju će automatski i direktno, ne verbalno, ne deklarativno, nego akcijom, spriječiti EUFOR i NATO. Ne zbog toga što oni žele da pomognu Bosni i Hercegovini, nego što to rade zbog sebe i svog interesa. Jer oni, za razliku od 1992. godine, imaju mandat i obavezu da to urade. I takvu poruku gospodin Dodik ima, direktno ju je dobio i od komandanta EUFOR-a, direktnu poruku je dobio i od predstavnika NATO-a i on se zasigurno za taj potez neće opredjeliti! Vidite da je našao alternativu za to. On ranije nije ni spominjao ovu Agenciju za lijekove. Spominjao je Oružane snage, SIPA-u i OSA-u. Kada je dobio to upozorenje, izabrao je alternativu. Ali i tu alternativu je izabrao, da kažemo, na jedan kukavički politički način. Donio je tu odluku, ali neće ići u realizaciju. Realizaciju je najavio tek nakon šest mjeseci od objavljivanja u Službenim novinama. Što znači da ponovo nije uradio nikakvo krivično djelo, odnosno, to će protumačiti pravnici. Ono što što su oni jučer usvajali u Skupštini, to se neće realizirati.“
Da li mandat EUFOR-a u BiH može biti ugrožen u Vijeću sigurnosti vetom Ruske Federacije?
„Teoretski svakako da može, jer to će se u novembru delegirati pred Vijećem sigurnosti i koristeći se svojim pravom na veto, Rusija može zaustaviti tu odluku. Ali Rusija je upozorena. Jer s tim bi Rusija najveću štetu nanijela sebi. U slučaju da se blokira mandat EUFOR-a, automatski se aktivira mandat NATO-a za koji postoji rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a iz 2004. godine i bez potrebe za nekom drugom odlukom, NATO po automatizmu preuzima odgovornost za sigurnost u Bosni i Hercegovini.“
Dovodi li se ovakvim postupanjem u pitanje kredibilitet međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini?
„Svakako da dovodi. Međutim, moramo dio odgovornosti preuzeti mi u Bosni Hercegovini. Pogotovo ljudi izabrani i postavljeni da vrše odgovorne funkcije u BiH i na taj način omoguće funkcioniranje sistema i osiguranje stabilnosti u državi. Oni očigledno ne rade svoj dio posla i čekaju da to za njih neko drugi uradi. Međunarodna zajednica je tu da pomogne Bosni i Hercegovini i njenim zvaničnicima da rade taj posao. Ali neće sigurno to raditi umjesto nas. Ono kada će se uključiti međunarodna zajednica, a na šta ne bismo smjeli čekati, jeste ako ove destruktivne snage pređu crvenu liniju u smislu aktivnosti koje narušavaju sigurnost i stabilnost. U tom slučaju međunarodna zajednica neće dozvoliti da izgubi svoj kredibilitet. A njen kredibilitet nije narušen time što, recimo, visoki predstavnik ne koristi odmah na početku svog mandata bonske ovlasti. Za mene to ne bi bila ispravna opcija. Bonske ovlasti uistinu trebaju da budu posljednje sredstvo koje visoki predstavnik treba da iskoristi. Dakle, sve druge mogućnosti pa onda bonske ovlasti. Naravno, ako je došao momenat da su iskorištene sve druge opcije i bonske ovlasti, ali zajedno sa drugim mehanizmima koje u svojim rukama ima međunarodna zajednica, onda bi trebao da ih visoki predstavnik koristi, jer bi samo na taj način bile efikasne.“