Kontroverzni projekt izaziva globalnu zabrinutost: Trumpova administracija planira vojnu bazu za 5.000 vojnika u Gazi

Planovi Trumpove administracije za izgradnju vojne baze u Gazi, koja bi trebala primiti do 5.000 vojnika i zauzimati više od 350 hektara, izazivaju međunarodnu pažnju i kontroverze, pokazuje pregled ugovornih dokumenata Odbora za mir, do kojih je došao The Guardian. Predviđeno postrojenje zamišljeno je kao vojna operativna baza buduće Međunarodne Stabilizacijske Snage (International Stabilization Force, ISF), multinacionalnog vojnog kontingenta sastavljenog od zemalja koje su se obavezale poslati trupe.

Odbor za mir, nadziran od strane Donalda Trumpa, a djelomično vođen njegovim zetom Jaredom Kushnerom, odgovoran je za upravljanje Gazom u okviru ovog novog projekta. Prema dokumentima, baza će biti izgrađena u fazama i imat će dimenzije 1.400 x 1.100 metara, okružena s 26 oklopnih stražarskih tornjeva na prikolicama, poligon za malu i srednju vatru, skloništa i skladište za vojnu opremu. Cijela baza bit će ograđena bodljikavom žicom, a mjesto gradnje predviđeno je za sušno, ravno područje južne Gaze, obraslo grmljem i ostatcima od metalnog otpada iz godina izraelskih bombardiranja.

Međuodnacionalna angažiranost i reakcije

Indonezija je, prema izvještajima, ponudila da pošalje do 8.000 vojnika. Predsjednik Indonezije bio je jedan od četvorice lidera jugoistočne Azije koji su trebali prisustvovati inauguraciji Odbora za mir u Washingtonu. UN-ov sigurnosni savjet ovlastio je Odbor da formira privremenu Međunarodnu Stabilizacijsku Snagu u Gazi. ISF bi trebao osiguravati granice, održavati mir, štititi civile i trenirati provjerene palestinske policijske snage.

Ipak, ostaje nejasno kako bi se ISF ponašao u slučaju sukoba, obnovljenog bombardiranja od strane Izraela ili napada Hamasa. Također nije definiran mandat snaga u vezi s razoružanjem Hamasa, što Izrael zahtijeva za nastavak rekonstrukcije Gaze.

Više od 20 zemalja je pristupilo je Odboru, dok su mnogi drugi ostali po strani. Struktura organizacije, iako uspostavljena uz odobrenje UN-a, daje Trumpu trajno vodstvo i kontrolu, što stručnjaci nazivaju „pravnim fikcijama“. Adil Haque, profesor prava na Rutgers University, ističe: „Odbor za mir je nominalno međunarodna organizacija, odvojena od UN-a i SAD-a, ali u stvarnosti je prazna struktura koju SAD koristi po vlastitom nahođenju.“

Ugovori i financijska struktura baze ostaju nejasni, a neki izvođači navode da se komunikacija s američkim službenicima često odvija preko aplikacije Signal, a ne službenom državnom e-poštom.

Struktura baze i mjere sigurnosti

Prema dokumentima, baza će imati mrežu bunkera dimenzija 6 x 4 metra i visine 2,5 metra s ventilacijom, gdje će se vojnici moći zaštititi. Predviđena je i geofizička analiza tla radi identificiranja podzemnih šupljina ili tunela, vjerojatno zbog poznate mreže tunela koje Hamas ima u Gazi.

Jedna od kontroverznih odredbi uključuje „Protokol za ljudske ostatke“. U slučaju otkrivanja tijela ili kulturnih artefakata, radovi se moraju odmah obustaviti, a područje osigurati i obavijestiti nadležnog službenika. Civilna odbrana Gaze procjenjuje da je oko 10.000 Palestinaca pokopano ispod ruševina, što dodatno komplikuje izgradnju baze.

Nije jasno ko formalno posjeduje zemljište na kojem će baza biti izgrađena, dok je južni dio Gaze trenutno pod izraelskom kontrolom, a UN procjenjuje da je više od 1,9 miliona Palestinaca raseljeno tokom sukoba.

Diana Buttu, palestinsko-kanadska odvjetnica i bivša pregovaračica za mir, oštro je kritizirala projekt: „Graditi vojnu bazu na palestinskoj zemlji bez odobrenja vlade je čin okupacije. Čije su dozvole dobili za ovu izgradnju?“

Američka centralana komanda preusmjerila je sva pitanja na Odbor za mir, dok je jedan službenik Trumpove administracije odbio komentirati ugovor: Predsjednik je rekao – nijedna američka stopa neće stati na to tlo. Nećemo raspravljati o dokumentima koji su procurili u javnost.“

Dok planiranje baze napreduje, projekat izaziva snažne kontroverze i zabrinutost zbog pravnih, političkih i humanitarnih posljedica. Postavljanje vojne baze pod američkom kontrolom u gusto naseljenom i već razorenom području Gaze otvara pitanja o suverenitetu, međunarodnom pravu i sigurnosti lokalnog stanovništva. Iako ISF obećava sigurnost i stabilnost, mnogi stručnjaci i aktivisti upozoravaju da bi ovakav potez mogao dodatno zakomplicirati ionako krhku situaciju u regiji.

federalna.ba