Konstituirana Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva-Čolo predsjedavajuća
Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH konstituirana je danas u Sarajevu. Za predsjedavajuću Interresorne radne grupe izabrana je Alma Čolo iz SDA, za prvog i drugog zamjenika predsjedavajuće, izabrani su Bariša Čolak iz HDZ-a BiH i Sredoje Nović – SNSD, dok u rukovodstvu Interresorne grupe nema predstavnika opozicije. U drugoj polovini ove godine može se očekivati rezultat rada, ukoliko bude političke volje, rečeno je nakon sjednice.
Interresorna radna grupa u kojoj su predstavnici svih osam klubova i grupa u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, po jedan delegat iz sva tri kluba u Domu naroda, te tri ministra iz Vijeća ministara, formirana je kako bi tokom ove, neizborne godine, pripremila izmjene Izbornog zakona te ga putem ovlaštenih predlagača uputila u parlamentarnu proceduru. Mandat Interresorne grupe je izmjena izbornog zakonodavstva, naglasila je predsjedavajuća Alma Čolo nakon sjednice. Međutim, ističe da su već danas neki članovi tražili da se njen mandat proširi i na izmjene Ustava BiH.
„Ali, ukoliko idemo na implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, zatim OSCE-ovih preporuka, njihovog odjela ODIHR-a, moramo raditi i na izmjenama Ustava, znači moramo promijeniti odgovarajuće odredbe Ustava.“
Danas su na sjednici već neki članovi Interresorne radne grupe tražili da se njen mandat proširi i na izmjenu Ustava, da traže od Parlamenta to ovlaštenje. „Međutim, na kraju smo došli do zaključka da ćemo u toku rada, kada naiđemo na potrebu za promjenom odgovarajućih odredaba Ustava, eventualno tražiti od jednog i drugog doma Parlamentarne skupštine BiH da naš mandat proširi i u tom pravcu“ - navela je Čolo.
Američka ambasada, Misija OSCE-a i Evropska unija, pozdravaljaju rad Interresorne radne grupe, te očekuju da do kraja godine pripremi izmjene izbornog zakonodavstva. Ovo je početak rada i tek će naredne sjednice pokazati u kom pravcu sve ovo ide, kazao je član Interresorne grupe Saša Magazinović.
„Druga stvar, učešće članova CIK-a je dio većine koja to podržava međutim, HDZ i SNSD su striktno protiv. Ja smatram da članovi CIK-a trebaju učestvovati u procesu jer su to ljudi koji provode izbore i učestvuju u organizaciji izbornog procesa. Ono što ja ne bih želio da se desi a to je da budemo u izlogu kao radna grupa a da se stvarni pregovori vode na nekom drugom mjestu i od strane drugih ljudi“, izjavio je Magazinović.
Dosad je Izborni zakon mijenjan više od 20 puta, ali time nisu riješeni suštinski problemi izbornog procesa. Izmjene su mahom bile kozmetičke prirode, a za najkrupnija pitanja, među kojima implementacija presuda Evropskog suda u Strasbourgu i Ustavnog suda BiH za koje su potrebne značajne promjene Ustava, u BiH nije bilo političke volje. Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH i član Koalicije Pod lupom, očekuje da bi moglo doći do zaokreta:
„Međutim, sada imamo pritisak od strane Brisela, SAD-a, nekih drugih, posebno Njemačke kao jako bitne države kada je u pitanju situacija u regionu i vidjećemo da li će proraditi savjest da moraju promijeniti mnoge odredbe Izbornog zakona. U prvom redu, sem implementiranja ovih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, moraju učiniti sve da se uvedu nove tehnologije kako bi se sačuvao legitimitet i kredibilitet izbornog procesa i izbornih rezultata“, naglašava Šehić.
U drugoj polovini godine može se očekivati rezultat rada na izmjeni izbornog zakonodavstva, ukoliko bude političke volje, poručeno je nakon današnje sjednice.