Konferencija o plućnoj arterijskoj hipertenziji: Potrebna bolja dijagnostika i liječenje
U Bosni i Hercegovini se liječi najmanje 65 pacijenata sa dijagnozom plućne arterijske hipertenzije (PAH) – rijetke, ali teške bolesti koja zahvata plućne arterije i srce. Iako su terapije koje produžavaju i značajno poboljšavaju kvalitet života dostupne u zemljama Evropske unije, u zdravstvenom sistemu Federacije BiH ova bolest i dalje ostaje bez adekvatnog tretmana.
Ovog četvrtka, J.U. Opća bolnica „Prim.dr. Abdulah Nakaš“ organizirat će konferenciju pod nazivom "PLUĆNA ARTERIJSKA HIPERTENZIJA - BOLEST KOJU JE POTREBNO LIJEČITI".
Na konferenciji će govoriti stručnjaci iz ove oblasti, kao i pacijenti koji će podijeliti svoja iskustva života s ovom rijetkom bolešću.
Konferencija će kroz uvodna predavanja Prof.dr. Azre Husić i Prof.dr. Ismeta Gavrankapetanovića, ukazati na značaj podizanja svjesnosti o postojanju rijetkih bolesti, podcrtati značaj multidisciplinarnog pristupa u dijagnosticiranju i tretmanu istih, ne kao floskule, nego kao pravca djelovanja moderne medicine.
Dr. Tijana Muhić-Skalonja će definisati samu plućnu hipretenziju i PAH, a potom će Prof.dr. Edin Begić predstaviti dijagnostičko-terapeutski modalitet, uz osvrt na pacijente u kliničkoj praksi.
Konferencija će uključiti i svjedočanstva pacijenata koji već godinama žive s plućnom arterijskom hipertenzijom, uz poruku da rana dijagnoza i dostupnost terapije znače razliku između života i smrti.
Konferencija će se zaključiti diskusijom pulmologa, kardiologa, reumatologa, fizijatra i kliničkog farmakologa, koji će iz svoje perspektive ukazati na značaj tretmana ove patologije.
Cilj skupa je, navode iz Opće bolnice, uputiti jasnu poruku široj zdravstvenoj zajednici: 'pacijente s plućnom arterijskom hipertenzijom moramo liječiti specifičnom terapijom, koja predstavlja standard savremene medicine, i koja nažalost trenutno nije dostupna svim pacijentima u Federaciji BiH', naglasili su.
Dok se u Bosni i Hercegovini pacijenti s PAH-om bore za osnovna prava na dijagnozu i lijek, zemlje EU i regiona već godinama imaju nacionalne registre oboljelih, timove multidisciplinarnih stručnjaka i potpuno pokrivene troškove liječenja kroz zdravstveno osiguranje. Zahvaljujući takvom pristupu, očekivano trajanje života pacijenata u tim zemljama produžilo se za više od deset godina u posljednjoj deceniji.
federalna.ba