Konferencija o građanskoj energiji : Ljudi i okolina ispred profita

U Sarajevu je održana četvrta Konferencija o građanskoj energiji pod nazivom „Energetske zajednice građana, zajednice obnovljivih izvora energije: Ljudi i okolina ispred profita“. Konferencija o građanskoj energiji je među rijetkima koje se ponavljaju i kojima se u fokus pokušava staviti nešto što je bitno za građane. Iako je smanjena upotreba fosilnih goriva, ne govori se dovoljno o građanskoj energiji, koja je, zapravo, alat za smanjenje upotrebe fosilnih goriva, kazano je na Konferenciji.

O građanskoj energiji u Bosni i Hercegovini posebno je važno govoriti danas, na Međunarodni dan ljudskih prava, jer je pravo na čistu i dostupnu energiju, koja omogućava dostojanstven život, jedno od osnovnih ljudskih prava, kazala je moderatorica Konferencije Jasminka Bjelavac:

„Pogotovo zato što Bosna i Hercegovina kasni kada je u pitanju određeni razvoj građanskih energija. Odnosno, stvari se miču, ali ne brzinom koju bi mi željeli da vidimo. Jako puno pričamo da energetska tranzicija može da uspije bilo gdje pa tako i u BiH, ako bude prije svega pravedna, onda inkluzivna, a to znači da svi građani moraju da dobiju mogućnost da proizvode čistu energiju.“

Kad je riječ o građanskoj energiji, Bosna i Hercegovina konkretno, kao i region, uspjela je napraviti pravni okvir koji omogućava da se krajnji kupci registruju kao kupci proizvođači te da na svoje krovove postave elektrane i na taj način proizvode struju tamo gdje je i troše, kazao je   Saša Savičić iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske:

„Automatski su oslobođeni plaćanja mrežarine, PDV-a, naknade za obnovljive izvore energije i, ustvari, na taj način postaju nezavisni u proizvodnji električne energije za svoje potrebe.“

Jedino što nedostaje je podržavajuća infrastruktura od onih koji su dužni da omoguće partnerski odnos s građanima, dodao je Savičić. Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET, kaže da se svake godine mora napraviti inventura pa i u ovoj oblasti:

„Pojašnjeno, uključivanje građana, lokalne zajednice, malih i srednjih preduzeća u proces energetske tranzicije, koji ide u prvom krugu, ali ne u zadnjem preko instalacije fotonaponskih panela. Dakle, jesmo na putu, bolje je nego što je bilo prošle godine, podzakonskih akata ima usvojenih, ostaju neke stvari koje se trebaju vidjeti. Međutim, okruženje ne stoji, ide i brže nego što mi idemo tako da opet kasnimo.“

Hrvoje Seleš, predstavnik Križevačkog laboratorija za inovaciju u klimi, kazao je kako su oni prva zajednica koja je uspjela organizovati građane da se udruže i zajedno stvore jednu funkcionalnu fotonaponsku elektranu: 

„Tu smo dobili smanjenje struje za gradske tvrtke na koje se elektrana postavila, a građani imaju financijski benefit, smanjenje računa.“

Mi smo se projektu građanske energije uključili pilot-projektima vezanim za solarnu energiju, istakao je Jakov Knezović, predstavnik Grada Mostara:

„Prije četiri-pet godina smo aktivno počeli sa tim pilot-projektima, kada je bilo dosta zakonskih nepoznanica vezanih za zakonsku legislativu vezanu za administraciju, odnosno administrativne suvišne troškove koje smo imali prilikom toga, kao i neke tehničke izazove koje i dan-danas imamo, ali evo, korak po korak, dolazimo do novih ideja kroz ovakve konferencije.“

Cilj današnje konferencije bio je približavanje javnosti važnosti modela građanske energije, koji se danas u Evropi razvija i nosi sa sobom poseban pristup ekonomskim politikama, lokalnom razvoju i koji dovodi građane u centar zbivanja.