Koncept sigurne evropske zemlje rizičan za tražioce azila

Komesar Vijeća Evrope (CE) za ljudska prava Michael O'Flaherty ocijenio je da činjenica da su članice EU formalno odobrile upotrebu oznake "sigurna zemlja" predstavlja ozbiljnu prijetnju azilu.

Vijeće EU, koje predstavlja države članice, početkom sedmice formalno je usvojilo prvu listu sigurnih zemalja porijekla na nivou EU, kao i promjene koncepta sigurne treće zemlje.

Koncept sigurne treće zemlje omogućava članicama EU da odbiju azil svakome na putu ka Evropi ko je prvo prošao kroz zemlju koja se smatra dovoljno sigurnom da ponudi zaštitu.

Sigurne zemlje uključuju Bangladeš, Kolumbiju, Egipat, Indiju, Kosovo, Maroko i Tunis, kao i kandidate za članstvo u EU.

"Ideja da možete poslati nekoga u drugu zemlju bez individualne procjene predstavlja kršenje osnovnog zakona o izbjeglicama", rekao je O'Flaherty za EUobserver sa sjedištem u Briselu.

Komesar za ljudska prava Jugoistočne Evrope rekao je da se u osnovi ne protivi listama sigurnih zemalja, ali da to može rezultirati ukidanjem osnovnih prava ljudi.

Nova pravila, koja će stupiti na snagu u junu, omogućit će vlastima da proglase samo dio zemlje sigurnim.

Ranije to nije bio slučaj i ograničenja su ometala, na primjer, sporazum između Italije i Albanije, čiji je cilj deportacija osoba pronađenih u međunarodnim vodama u njihove zemlje porijekla.

Šefica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, podržala je sporazum između Italije i Albanije kao dio šireg spektra "inovativnih rješenja".

O'Flaherty, međutim, kaže da ne vidi ništa inovativno u takvim idejama, navodeći kao primjer američku vojnu enklavu Guantanamo na Kubi, australijski Nauru i neuspjeli pokušaj premještanja tražitelja azila u Veliku Britaniju u Ruandi.

"Jedna od najvećih lekcija iz svih ovih iskustava je da je outsourcing upravljanja migracijama prepun rizika za ljudska prava", rekao je komesar za jugoistočnu Evropu.

federalna.ba/Beta