Komentar Momčila Đurđića: Novi Sad kao početak i kraj historijskog kruga

Po Nedjeljni komentar ovaj put otišli smo u Srbiju, u Pirot, do sjajnog Momčila Đurđića. No, prije analize nije zgoreg zapitati se zatvara li historija, prema svojim nepisanim pravilima, zaista krugove.

Poznato je da je balkanski ratni krug počeo i završio na Kosovu. Kao što nije nimalo nevažno to što su u martu 1989. na Kosovo izvedeni tenkovi, tako je i u martu 1999. počelo njihovo posljednje gašenje na Balkanu – iz zraka. Ipak, tenkovi na Kosovu zapravo nisu ni otvorili ni, kako je vrijeme pokazalo, zatvorili balkanski krug nacionalizma i šovinizma.

Pravi početak tog kruga dogodio se u jesen 1988. u Novom Sadu. I opet, slučajno ili ne, i pad nadstrešnice i studentski bunt desili su se upravo u tom gradu. Jogurt revolucija krenula je iz Novog Sada, uz slike Njegoša, toliko imanentnog Vojvodini, i izvezena na Žutu gredu. S crnogorskih brda pokušala je stići i u Cankarjev dom, a potom je, na balvanima, stigla i u Knin.

Dešavanja su i više nego poznata. Ali tamo gdje je sve počelo, barem zasad, tu je i završeno.

Studentski pokret kao novi model otpora

Model i stil političke borbe srbijanskog studentskog pokreta svakako je nešto što će se izučavati i preuzimati kao vrsta i oblik nenasilnog otpora, odnosno kao verzija 2.0 onoga što su mu u naslijeđe ostavile kolege iz pokreta Otpor. Pod usavršenim i naprednijim modelom podrazumijevam to što današnji studenti nisu ponovili grešku svojih kolega s kraja prošlog vijeka. Naime, za razliku od Otpora, koji se zadovoljio kontrolnom ulogom i nije se uključio u izborni proces 2000. godine, aktuelni studentski pokret zadržao je tu kontrolnu funkciju, ali je kandidovao svoju listu na izborima i pobijedio. S pravom su ostale nedoumice oko nesumnjive ideološke heterogenosti unutar pokreta i pobjedničke izborne liste, ali tema studentskog pokreta nije ni bila da se bavi uobičajenim pitanjima i ideološkim razlikama. Naime, studentski pokret nema ideološki, već konstitucionalni karakter. Utemeljen je na principu minimalnog konsenzusa.

Srbija je u proteklih 40 godina samo omirisala demokratiju, ali je nije utemeljila i čvrsto konstituisala. Da jeste, ne bi bilo moguće ono što smo dobili – brutalnu autokratsku vladavinu Aleksandra Vučića. Ono što Milošević nije stigao uništiti, Vučić je u ovih 14 godina dokrajčio.

Slobodne institucije kao zajednički cilj

Cilj studenata je uspostavljanje slobodnih institucija, slobodnih medija i slobodnih izbora. Upravo oko ove tri fundamentalne tačke postignut je konsenzus kako bi se Srbija iz dubokog historijskog i demokratskog minusa dovela na pozitivnu nulu. Tek onda možemo u normalnim okolnostima razgovarati i o Evropi, i o Kosovu, i o ekonomskim i drugim pitanjima, kao i o svim ostalim ideološkim i političkim pitanjima.

Krug od četiri decenije

Naravno, na današnji dan ne mogu prešutjeti Novi Sad, koji nije samo mjesto stradanja 16 nevinih ljudi već i simbolički najveća žrtva vladavine crveno-crnih u protekle četiri decenije. Treba, dakle, podsjetiti da je Miloševićeva antibirokratska revolucija, što mlađe generacije studenata i ne pamte, počela upravo u Novom Sadu, jogurt-revolucijom, kao prvim činom naše nacionalne tragedije. Prema receptu koji je tada ustanovljen i do danas bjesomučno eksploatisan, dovedeni su bukači i „oriđinali“ sa strane kako bi srušili pokrajinsko rukovodstvo kao autonomaško, navodno.

Pod izgovorom spašavanja Kosova srušena je autonomija Vojvodine. Naravno, u pozadini je bila direktna, a potom i institucionalna pljačka jer su nakon toga, kao što možete pretpostaviti, sav novac počeo da se slijeva u Beograd. Pored toga, taj čin danas sa potpunom sigurnošću možemo ocijeniti kao početak rušenja Jugoslavije i uništavanja Vojvodine kao lokomotive razvoja Srbije, kako se to nekada govorilo u socijalizmu.

Četiri decenije vagoni su skidali i krali dijelove s te lokomotive u pokretu koja ih je vukla ka boljem životu. Svi mi se danas nadamo da je ta tragedija okončana, da je svemu tome konačno došao kraj i da je vrijeme da uđemo u neko novo, dobro, pozitivno i demokratsko razdoblje.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.