Komandant KFOR-a poručio da se dugoročni mir može postići samo dijalogom Beograda i Prištine

Komandant misije NATO-a na Kosovu (KFOR) general-major Ozkan Ulutas naglasio je da se dugoročni mir može postići samo dijalogom između Beograda i Prištine, uz posredovanje Evropske unije (EU).

U intervjuu za javnu televiziju na Kosovu, Ulutas je podsjetio da je nakon nasilja 2023. godine na sjeveru zemlje NATO rasporedio do 1.000 dodatnih vojnika, što je najveće pojačanje KFOR-a u posljednjih deset godina.

Izjavio je da je sigurnosna situacija na Kosovu mirna, ali krhka i izložena naglim porastima tenzija.

"Decenije teško stečenog mira ne smiju biti ugrožene", naglasio je Ulutas, dodajući da prisustvo KFOR-a stvara prostor za politički dijalog i da se od obje strane očekuje da učestvuju u dobroj vjeri, provode postojeće sporazume i budu spremne na kompromis.

Rekao je da KFOR ima vidljivo i fleksibilno prisustvo širom Kosova, uključujući općine. na sjeveru, te da blisko sarađuje s Policijom Kosova, EULEX-om, UNMIK-om i međunarodnim partnerima.

Trenutno, misija ima više od 5.000 vojnika i, prema Ulutasovim riječima, "ostaje budna i spremna da djeluje nepristrasno".

Ulutas je naglasio da se održiva stabilnost ne postiže vojnim sredstvima, već političkim, dodajući da se od obje strane očekuje dobra vjera, provedba sporazuma i spremnost na kompromis.

Govoreći o saradnji sa Srbijom, rekao je da je komunikacija sa Vojskom Srbije profesionalna i transparentna, dok se sinhronizovane patrole duž administrativne linije redovno provode, doprinoseći regionalnoj stabilnosti.

Prema Ulutasevim riječima, KFOR provodi svoj mandat na transparentan način i u korist svih zajednica, dok će svaka odluka o budućnosti misije zavisiti od sigurnosnih uslova na terenu i odluka NATO-a, u skladu s Rezolucijom UN-a 1244.

Dijalog Beograda i Prištine vodi se pod pokroviteljstvom Evropske unije od 2011. godine s ciljem normalizacije odnosa između Srbije i Kosova. Pokrenut je nakon proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine, koje Srbija ne priznaje, ali ga je priznala većina zapadnih država.

Tokom godina, postignuto je više sporazuma, a najvažniji je Briselski kojeg su 2013. potpisali tadašnji premijeri Srbije i Kosova Ivica Dačić i Hashim Thaci, a smatran je prekretnicom u odnosima između dvije strane, posebno u kontekstu njihovih evropskih integracija.

Srbija se tada obavezala na gašenje paralelnih institucija u sjevernom Kosovu, dok je Priština pristala formirati Zajednice srpskih općina (ZSO), što do danas nije provedeno.

Aktuelna vlada Kosova, predvođena premijerom Albinom Kurtijem, odbija formiranje ZSO-a, navodeći da bi to ugrozilo suverenitet i ustavni poredak. S druge strane, Beograd i srpska zajednica ustrajavaju da je osnivanje ZSO-a preduslov za bilo kakav napredak u dijalogu.

Evropska unija je više puta pozvala obje strane da ispune preuzete obaveze, uključujući i sporazum iz Ohrida iz 2023. godine. Ipak, politički zastoj i tenzije, posebno na sjeveru Kosova, i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku ka normalizaciji odnosa.

Napredak u dijalogu direktno je povezan s evropskim integracijama obje strane, jer EU normalizaciju odnosa smatra ključnim uslovom za nastavak njihovog puta ka članstvu.

federalna.ba/AA