Koliko smo daleko od Evrope i vjeruju li građani u evropski put?
Prije 71 godinu počelo je stvaranje Evropske unije, kojoj Bosna i Hercegovina teži već decenijama. Budućnost naše zemlje na tom putu i dalje je neizvjesna, a može biti svjetla samo uz maksimalan angažman domaćih političara, poruka je ambasadora Johanna Sattlera.
Bh. vlastima se ne žuri. Iako 25 godina razvijaju bilateralne odnose sa Unijom, činjenica je da smo, uz Kosovo, jedina zemlja na prostoru Zapadnog Balkana koja još nema kandidatski status za članstvo. Evropski put podrazumijeva preuzimanje zakonodavstva, normi i pravnih tekovina Unije. Svaka godina donosi nove - stare korake na tom putu.
“Plan je sveobuhvatan i zahtjevan, uključuje ustavne amandmande za jačanje demokrastke odgovornosti i borbu protiv diskriminacije, pravovremeno i djelotvorno provođenje sudskih odluka i korake koji će obezbijediti da politički, izborni i administrativni sistem djeluju efikasnije u službi građana”, ističe Johann Sattler, ambasador EU-a u BiH.
Napredak u reformama je minimalan, a bh. vlasti su za dvije godine djelomično ispunile tri od 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, neophodnih za početak pregovora o članstvu. Ispunjenje ovih prioriteta u Bosni i Hercegovini, stvorilo bi funkcionalnu državu.
“Mislim da će EU usloviti ozbiljan napredak Bosne i Hercegoivine da bismo mi dobili kandidatski status i mislim da EU treba da iskoristi ta obećanja koja političke stranke daju svojim glasačima da ćemo dobiti kandidatski stataus i natjerati ih da urade barem jednu ili dvije ozbiljne reforme”, navodi Haris Ćutahija, stručnjak za EU integracije.
Potreban je veći uticaj Evopske unije na sprovođenje reformi u BiH jer ćemo, u suprotnom, i dalje imati slučajeve poput non papera, naglašava Ćutahija. Takođe, dodaje da bi na Bosnu i Hercegovinu Evropa trebala primjenjivati mehanizam štapa, odnosno kazne za neispunjene zadatke, jer će se jedino tako nadležni probudititi i konačno rješavati nagomilanu zadaću.
federalna.ba