Koliko je prosjačenje prisutno u TK i kako se boriti protiv tog problema?
Tačnih podataka kada je u pitanju prosjačenje i eksploatacija djece u te svrhe na području Tuzlanskog kantona nema, ali da nadležni u posljednje vrijeme intenzivno rade na suzbijanju ovog problema, neosporno je. No, činjenica koja je nezanemariva jeste da i dalje na ulicama u Tuzli možemo vidjeti maloljetnike koji prosjače, budući da je teško iskorijeniti ovaj problem. Otvoreno je pitanje koliko se i da li se samo Romi vežu za ovu pošast i zbog čega je prosjačenje vezano samo za ovu populaciju?
Nadležne institucije počele su intenzivno raditi svoj posao kada je u pitanju suzbijanje prosjačenja i eksploatisanje i korištenje maloljetnika u te svrhe. Plod je to zasigurno aktivnosti mnogobrojnih romskih udruženja, ali i odgovornih za suzbijanje ovog problema na području Tuzlanskog kantona. No, nisu samo Romi ti koji se vežu za prosjačenje.
„Imamo skoro jedan slučaj, osuđeni su muž i supruga koji su vrbovali tu djecu i navodili ih na prosjačenje. Meni je drago da je to počelo“, kaže Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost Tuzla.
Dio romske tradicije i kulture nije prosjačenje. Stoga članovima ovog udruženja nerijetko smeta kada ih pojedinci i institucije, zbog pojedinačnih slučajeva, povezuju sa prosjačenjem.
„Ja sam Rom, moji u porodici su Romi i ja govorim da to nije romska kultura niti tradicija i da se mi trebamo boriti protiv toga i da su zakoni doneseni za sve građane, ne samo za Rome“, poručuje Denis Mujić, medijator u Udruženju žena Romkinja Bolja budućnost Tuzla.
Upravo su određeni projekti ovog udruženja pomogli članovima romske zajednice da žive koliko-toliko normalno i da svoju djecu ne tjeraju na prosjačenje. Takav je primjer Osmana Mustafića iz Kiseljaka, koji je školovao osmoro djece.
„Uvijek sam bio protiv toga da prosjače. Ako imaju roditelje, oni mogu svojoj djeci zaraditi danas dvadeset maraka da imaju da jedu i da školuju svoju djecu“, kaže on.
Prosjačenje je tretirano kao prekršaj za koji je predviđena novčana kazna od 150 do 1500 maraka, dok se organizovani oblik prosječenja tretira kao krivično djelo trgovina ljudima.
„U proteklom periodu policijski službenici Uprave policije MUP-a TK-a prema nadležnom Kantonalnom tužilaštvu uputili su nekoliko izvještaja za krivično djelo trgovina ljudima, a neki od tih izvještaja već su i okončani pravosnažnim osuđujućim presudama“, kazala je Amra Kapidžić, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK-a.
Tako je krajem prošle godine bračni par iz Tuzle osuđen na dvadeset godina zatvora zbog ovog krivičnog djela, budući da su svoje četvoro djece više od godinu dana prisiljavali na prosjačenje.
federalna.ba/Dino Durmić