Koliki je značaj spasilačkih službi na kupalištima?

Dolaskom ljeta i visokih temperatura otvorene su sezone na javnim i privatnim kupalištima širom Bosne i Hercegovine. Posjetiteljima su, prilikom odabira kupališta, uglavnom bitni ambijent, higijena te cijena ulaza. Rijetko možemo čuti da u kriterije za odabir ulazi i to da li kupalište ima spasilačku službu. A trebalo bi, jer se neočekivane i nesretne situacije dešavaju, a spasioci su prva ruka pomoći u sprečavanju kobnog ishoda. Provjerili smo da li kupališta na području Tuzlanskog kantona, najmnogoljudnijeg, imaju spasilačke službe.

Panonska jezera jedno su od najposjećenijih kupališta, a nalaze se u samom srcu Tuzle. Od početka sezone, ovo mjesto je posjetilo gotovo 50 hiljada građana. I kažu nam, osjećali su se sigurno. Jer, osim ugodnog ambijenta i ljekovite slane vode, imaju i svoju spasilačku službu.

„Naša spasilačka služba broji 38 radnika, ali pored naše spasilačke službe, tu je i ekipa od dva radnika iz Doma zdravlja koji su prisutni na Panonici kada je broj posjetitelja veći od hiljadu“, objašnjava Maid Porobić, direktor JKP Panonika Tuzla.

No, ovo je pozitivan primjer koji ne slijede svi. Naime, brojna jezera i bazeni na području kantona nemaju spasioce. Kada dođe do nesretnog slučaja, u pomoć se pozivaju članovi Ronilačkog kluba Vidara iz Gradačca. A njima je potrebno najmanje 30 minuta da stignu, jer djeluju na području cijelog kantona. Dakle, građani su prepušteni sami sebi. Zbog toga, preporuke Admira Omerovića, instruktora ronjenja u Ronilačkom klubu Vidara Gradačac: „Da obrate pažnju na razliku u temperaturi tijela i vode te da ne ulaze u vodu naglo niti pod dejstvom alkohola jer tako može doći do srčanog udara. Plivači treba da imaju u svakom slučaju dušek ili nešto slično, kako bi se mogli odmoriti, a za neplivače apelujemo da ne posjećuju kupališta nikako gdje nema spasilačkih službi“.

Spasioce na kupalištima, prema Zakonu o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, dužni su osigurati vlasnici. Ali to dodatno košta pa mnogi - zakon zanemaruju. Uprkos tome što je značaj spasilačke službe na kupalištima nemjerljiv.

„Najčešće intervencije koje mi imamo - imamo sa malom djecom i sa starijim osobama. Mala djeca se odvoje od roditelja, ne paze malo na njih, gurkaju se s drugom djecom, dođu do dubine gdje ne mogu dotaknuti dno i tu počinju ti problemi“, govori Damir Mehmedović, nadzornik Redarsko-spasilačke službe Panonika Tuzla.

Građani sa kojima smo razgovarali kažu da spasilačke službe nisu presudne za odabir kupališta, ali da se svakako osjećaju sigurnije ukoliko postoje.

Sigurnost bi trebala biti najvažniji faktor pri odabiru kupališta, jer kako stara fraza kaže, bolje je spriječiti nego liječiti. Stoga, poziv građanima da dobro razmisle gdje će potražiti spas od vrućina.

federalna.ba