Klimatske promjene i lažni med uništavaju bh. pčelarstvo

Slabi prinosi, zdravlje pčela, velike štete i prepolovljene košnice. Problemi su bh. pčelara. Sajam meda u Bijeljini, bio je prilika da se ukaže na ovu zabrinjavajuću situaciju.

Umjesto o dobrim prinosima i zdravim pčelama, pčelari sve češće govore o gubicima i borbi za opstanak. Na sajmu meda u Bijeljini okupljeni proizvođači iz cijele Semberije i okoline upozorili su da je pčelarstvo na ozbiljnoj prekretnici.

“Izuzetno loša godina! Sve je počelo krajem prošle - masovnim uginućem pčela; kasnije je proljeće dodatno pogoršalo situaciju, tako da se gubici kreću oko 50%. U našem udruženju, koje nije veliko, imali smo 3.500 košnica pčela, sad imamo 2.400. 1.200 sanduka nam je stradalo”, kaže Dragan Božić, sekretar Pčelarskog društva Semberija.

Klimatske promjene, suše, hladni talasi i sve češća upotreba pesticida uzeli su danak. Paše nije bilo, biljke nisu medile, a mnoge zajednice nisu ni dočekale ljeto. Pčelari ostaju bez meda, ali i bez pčela.

„Sezona je bila relativno loša u većini, ima izuzetaka oko Gradiške i nekih drugih dijelova. Imali su neki prosjek dvadesetak kilograma po košnici, što je dosta dobro. U većini drugih krajeva prosjek je ispod 10 kilograma, što je minimum da pokrije troškove”, ističe Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS-a.

Situaciju dodatno pogoršava pojava falsifikovanog, često uvezenog meda. Tegle sa sumnjivim sadržajem i nerealno niskim cijenama, upozoravaju pčelari, potiskuju domaći proizvod i obmanjuju kupce.

„Treba kupovati med od pravih pčelara ili ovlaštenih radnji koje prodaju med, a da se što manje kupuje na tezgama i sličnim mjestima“, poručuje Gliša Turuntaš, predsjednik Udruženja pčelara Semberija

Ipak, nada još postoji. Sajam u Bijeljini pokazao je da interesovanje za pravi, domaći med ne jenjava. Edukacija, kontrola tržišta i veća podrška pčelarima ključ su opstanka ovog sektora.

 „U pravilniku smo povećali izdvajanja za ove namjene. Od prošle godine predviđena je nova mjera - da subvencionišemo kupovine opreme u pčelarstvu“, navodi Sreten Vučković, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina.

Dok prirodni med sve više nestaje s tržišta, a pčele nestaju iz prirode, pčelari poručuju - borba nije gotova. Upozoravaju da bi bez hitnih mjera pčele mogle nestati, a med postati luksuz.

federalna.ba