Klasan: Ekonomija gura i SAD i Iran ka primirju; sve države trebaju razmišljati o svom 'Hormuzu'
O novoj eskalaciji sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, mogućnosti postizanja primirja, ali i vojnim poukama koje donosi aktuelni sukob za magazin Svijet govorio je vojni analitičar Vilko Klasan, penzionisani brigadir Hrvatske vojske i stručnjak za raketne sisteme.
Prema njegovim riječima, obje strane istovremeno koriste vojni pritisak i pregovore kako bi osigurale što povoljnije pozicije za eventualni dogovor.
„Mislim da je moguće postići mirovni sporazum i mislim da obje strane, bez obzira što koriste praktički istu strategiju, odnosno ‘pucaj i pregovaraj’, ipak idu prema nekakvom obliku primirja. Možemo očekivati da će biti prekida i novih napetosti kako bi jedna ili druga strana poboljšala svoju poziciju u pregovorima, ali mislim da se lagano ide prema nekakvom obliku primirja.“
Govoreći o unutrašnjim podjelama u Iranu, Klasan je istakao da slične podjele postoje i u Sjedinjenim Državama te da će upravo ekonomski pritisci biti ključni faktor u određivanju daljeg razvoja situacije.
„U Iranu postoji jedna tvrda struja koju predvodi Revolucionarna garda i koja zagovara nastavak sukoba, ali postoji i pragmatičniji dio koji je za pregovore. Slična situacija postoji i u Americi. Na kraju će ekonomija pritiskati i jedne i druge jer se oba režima bore za ostanak na vlasti.“
Prema njegovoj procjeni, rast inflacije i životnih troškova mogao bi dodatno pojačati pritisak na politička rukovodstva obje zemlje.
„Kada inflacija ode previsoko i kada građani više ne mogu normalno živjeti, to smjenjuje vlast. Zbog toga mislim da će i predsjednik Trump i iransko rukovodstvo biti prisiljeni tražiti određeni oblik dogovora.“
Iran pokazao veću vojnu moć nego što se očekivalo
Osvrćući se na dosadašnji tok sukoba, Klasan smatra da je Iran pokazao znatno veće vojne kapacitete nego što su procjenjivale zapadne obavještajne službe.
„Pokazalo se da su obavještajne službe pogriješile u procjenama kapaciteta iranskog raketnog programa i programa bespilotnih letjelica. Iran je tokom decenija sankcija razvio značajan nivo samodostatnosti u proizvodnji dronova, balističkih raketa i drugih sistema.“
Istakao je da je upravo razvoj domaće vojne industrije omogućio Iranu da se efikasno suprotstavi znatno snažnijim protivnicima.
„Bez obzira na sankcije i ograničenja, Iran je uspio razviti nove raketne sisteme, uključujući i hipersonične rakete. To pokazuje da je riječ o zemlji koja je uspjela izgraditi ozbiljne vojne kapacitete.“
Klasan smatra da su iskustva iz Ukrajine i Bliskog istoka pokazala kako se mijenja sama priroda ratovanja.
„Danas više nije presudno koliko imate tenkova, aviona ili nosača aviona. Ključno je koliko imate dronova, raketa dugog dometa, koliko brzo možete proizvoditi novu opremu i koliko dugo možete izdržati ratni pritisak.“
Promjena paradigme ratovanja
Govoreći o širim vojnim lekcijama sukoba, Klasan je naglasio da savremeni ratovi sve više potvrđuju značaj raketnih sistema, dronova i ekonomske izdržljivosti država.
„Vidimo promjenu paradigme ratovanja. Bez protuzračne odbrane, bez dronova i raketa velikog dometa danas je gotovo nemoguće voditi ozbiljan rat. Upravo se na tome temelje savremeni sukobi.“
Posebno je ukazao na značaj strateških tačaka i infrastrukture koje mogu imati presudan utjecaj na tok ratnih operacija.
„Svaka država danas mora razmišljati šta je njen Hormuz. Mora znati koja je njena ključna strateška tačka i koliko njen gubitak može utjecati na vođenje rata.“
Prema njegovim riječima, iskustva iz Irana, Ukrajine i drugih aktuelnih sukoba već sada mijenjaju način na koji vojske širom svijeta planiraju buduće operacije.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.