Kina pronašla Trumpovu slabu tačku – Rijetki metali kao oružje u trgovinskom ratu
Prošle sedmice, kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je dokument pod nazivom „Obavijest br. 62 iz 2025. godine“, prenosi Osmond Chia za BBC.
Ali ovo nije bila obična birokratska objava – već potres za krhko trgovinsko primirje sa SAD-om.
U objavi su navedene nove opsežne restrikcije na izvoz rijetkih metala, čime Kina dodatno učvršćuje svoj stisak nad globalnim lancem snabdijevanja ovim ključnim sirovinama i podsjeća Donalda Trumpa koliki utjecaj Peking ima u trgovinskom ratu.
Od pametnih telefona do borbenih aviona
Kina gotovo u potpunosti dominira preradom rijetkih metala – neophodnih za proizvodnju svega, od pametnih telefona do borbenih aviona.
Prema novim pravilima, strane kompanije sada moraju tražiti odobrenje kineske vlade za izvoz proizvoda koji sadrže i najmanju količinu rijetkih metala te moraju navesti krajnju namjenu.
Kao odgovor, američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je dodatnim carinama od 100% na kinesku robu i uvođenjem kontrola izvoza ključnog softvera.
„Ovo je Kina protiv svijeta. Uperili su bazuku u lance snabdijevanja i industrijsku bazu slobodnog svijeta i nećemo to tolerisati“, izjavio je američki sekretar trezora Scott Bessent.
U četvrtak je Kina optužila SAD za „namjerno izazivanje nepotrebnog nerazumijevanja i panike“ zbog restrikcija.
Šokiranje sistema
Ove sedmice, dvije najveće svjetske ekonomije uvele su i nove lučke takse na brodove.
Ova nova eskalacija završava višemjesečno razdoblje relativnog zatišja, koje je uslijedilo nakon dogovora iz maja između najviših američkih i kineskih zvaničnika.
Krajem ovog mjeseca očekuje se susret Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, a stručnjaci su izjavili da će Kina imati prednost zbog svojih novih ograničenja.
Kineske mjere bi mogle šokirati sistem, jer pogađaju ranjiva mjesta američkih lanaca snabdijevanja, izjavio je dr. Naoise McDonagh s Univerziteta Edith Cowan iz Australije.
„Vrijeme uvođenja mjera ozbiljno je poremetilo američki plan pregovora“, dodao je. Rijetki metali su ključni za proizvodnju solarnih panela, električnih vozila i vojne opreme.
Peking je godinama radio na dominaciji u globalnoj preradi rijetkih metala, izjavila je istraživačica Marina Zhang s Univerziteta tehnologije u Sydneyju.
Zahvaljujući ulaganjima, Kina sada ima ogroman broj stručnjaka u ovoj oblasti i mrežu za istraživanje i razvoj koja daleko nadmašuje konkurenciju.
Ulaganje u alternativne izvore
Iako SAD i saveznici ulažu u alternativne izvore, još su daleko od toga da nadomjeste kinesku dominaciju.
Australija, koja ima velike rezerve rijetkih metala, viđena je kao potencijalni konkurent, ali joj nedostaje razvijena infrastruktura, zbog čega je prerada skupa, dodaje Zhang.
„Čak i ako SAD i saveznici preradu rijetkih metala proglase nacionalnim prioritetom, trebat će im najmanje pet godina da sustignu Kinu.“
Nova pravila proširuju mjere koje je Kina uvela u aprilu i koje su izazvale globalnu nestašicu prije nego što su dogovorene privremene olakšice s Evropom i SAD-om.
Zadnji službeni kineski podaci pokazuju da je izvoz rijetkih metala u septembru pao za više od 30% u odnosu na isti period prošle godine.
Međutim, analitičari smatraju da kineska ekonomija neće trpjeti veće posljedice – jer rijetki metali čine vrlo mali dio njenog BDP-a (manje od 0,1%), navodi profesorica Sophia Kalantzakos s Univerziteta New York.
Ipak, iako je njihova ekonomska vrijednost niska, njihov strateški značaj je ogroman, jer Kini daju značajnu prednost u pregovorima.
Potreba za dijalogom
Tokom susreta s izvršnim direktorom američke investicijske firme Blackstone, Stephenom Schwarzmanom, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi naglasio je potrebu za dijalogom.
„Dvije strane trebaju efikasno komunicirati, pravilno rješavati nesuglasice i raditi na stabilnom, zdravom i održivom razvoju kinesko-američkih odnosa“, izjavio je Wang, prema saopćenju ministarstva.
Profesor Jiao Yang sa Singapurskog Univerziteta za menadžment vjeruje da Kina ima prednost kratkoročno, ali da Washington još ima strateške opcije.
SAD bi, na primjer, mogao ponuditi smanjenje carina – što bi za Kinu moglo biti privlačno, s obzirom na to da je trgovinski rat teško pogodio njenu proizvodnju.
Washington također može zaprijetiti novim trgovinskim ograničenjima kako bi usporio razvoj kineskog tehnološkog sektora – što već čini zabranom prodaje najnaprednijih Nvidia čipova.
Ali stručnjaci smatraju da takve mjere imaju ograničen domet.
„Mjere usmjerene protiv kineske tehnologije mogu je usporiti, ali ne i potpuno zaustaviti“, kaže McDonagh.
Kina je pokazala da je spremna podnijeti ekonomske posljedice kako bi ostvarila dugoročne ciljeve.
„Kina može nastaviti čak i ako je to mnogo košta pod američkim sankcijama. Ali ako Kina prekine isporuke rijetkih metala – to može zaustaviti cijelu svjetsku industriju. To je velika razlika“, zaključuje on.
federalna.ba/BBC