Kazazović: Moguć je evropski rat, EU prijeti destabilizacija

Gost današnjeg izadnja Rezimea bio je Neven Kazazović, vojno-politički analitičar.

Kaže da svaki rat završi pregovorima.

"I tu će biti pregovora. Neće to biti izuzetak. Međutim, uslovi koje je postavio Putin u ovom času nisu aposlutno izvodljivi. Nije Rusiji stalo da Ukrajina ne bude u NATO-u nego da se NATO više ne širi na istok. To znači da u dogledno vrijeme mogu sličnu sudbinu da imaju još neke zemlje koje su bile u Varšavskom ugovoru ili u Sovjetskom savezu, a da istovremeno budu meta Rusije. To se prije svega odnosi na Baltičke zemlje, pa i na Moldaviju i to je jedan veliki problem. Prema nekim posljednjim vijestima NATO je aktivirao član 4 što je zapravo jedna vrsta pripreme za član 5 koji kaže kad bude bila napadnuta bilo koja članica NATO-a, NATO će intervenisati. U ovom času nemamo tu situaciju, iako je prije nekoliko dana bila vijest da se američki savjetnici i savjetnici iz Britanije i još nekih zemalja nalaze u Ukrajini. Prema tome, nije baš da je potpuno čista situacija."

Navodi da su četiri stvari nagovještavale ovaj rat.

"One su odvojene jedna od druge, dvije i dvije. Prvo je bilo to da je Ruska Federacija dala papir od osam tačaka Zapadu, odnosno NATO-u i Americi gdje bi, na neki način, spriječili dalje širenje NATO-a na istok. Oni tu ne misle samo na Ukrajinu, misle recimo i na Gruziju gdje su uzeli dva dijela, misle na Krim itd. Amerika nije odgovorila na taj papir, do dana današnjeg. Oni su odgovorili da su spremni razgovarati o nekim sporednim stvarima, ali o tim glavnim stvarima oni se apsolutno nisu izjasnili. To je jedan od razloga koji je već ukazivao da glavni spor između Zapada, odnosno Amerike i NATO-a, i Ruske Federacije i dalje postoji. Druga dva elementa koja su bitna, to je u onom govoru Putina prije dva dana kad je rekao dvije stvari - da su Ukrajinu osnovali Rusi, odnosno Lenjin i da je Ukrajina kvazi država. To je već samo po sebi nagovještavalo ovo što se danas događa."

Ukrajina je uvijek imala neku vrstu spora sa Rusima

Kazazović pojašnjava da je Ukrajina uvijek imala neku vrstu spora sa Rusima, pogotovo za vrijeme Drugog svjetskog rata.

"U Ukrajini je bio vrlo jak gerilski pokret protiv Rusa. Vodio ga je Bandera koji je vrlo šarena ličnost jer je sarađivao sa nacistima da bi se ratovalo protiv Rusije. Poslije Drugog svjetskog rata trebalo je dosta vremena da taj Banderin pokret Sovjetski savez uguši. Može se reći da Ukrajina ima nekog iskustva sa tom vrstom gerilskog ratovanja, odnosno pružanja otpora kad je prisutan okupator, odnosno strana vojska u njegovoj zemlji."

Kaže da je, prema dostupnim informacijama, Ukrajina napadnuta sa tri strane.

"Iz Donbasa, Krima i Bjelorusije. To znači da se ide na cijelu Ukrajinu. Na zapadu Ukrajine može da se rodi veliki gerilski pokret. Što se tiče one formulacije da se ide za denacifikacijom Ukrajine, to je vrlo čudna formulacija jer Ukrajina nije nacistička zemlja. Međutim, baš na zapadu Ukrajine su formirane jedinice koje se zovu Desetka i koje su učestvovale u ratu na Donbasu i koje su na neki način i baštinile tu nacističku prošlost Bandere."

Šta je u politici moralno i etički?

Navodi da su Litva, Letonija i Estonija vrlo male države koje su u NATO-u.

"U Ruskoj Federaciji na njih vjerovatno gledaju kao na neke odmetnute države. Iako su članice NATO-a one se jako plaše ove invazije na Ukrajinu jer pretpostavljaju da bi one mogle biti sljedeće. Tu se sad postavlja pitanje, kad su u pitanju ove tri države postoji jedna tačka koja je najosjetljivija tačka za NATO, a to je jedan prolaz od 62 kilometra koji spaja Bjelorusiju sa Kaljiningradom. Litvanija je gospodar tog dijela i pretpostavlja se da bi mogle ruske oklopne mehanizovane jedinice vrlo brzo da prođu kroz taj prolaz i dođu do Kanjiningrada, a to je ustvari njemački grad koji je ostao pod ruskom dominacijom i dio je Ruske Federacije. Ako bi se to dogodilo, u tom trenutku bi baltičke zemlje bile potpuno odsječene od NATO-a, a istovremeno na sjevernoj granici Poljske bi se pojavile ruske jedinice. Ima tu još jedan detalj koji je vezan za rakete. U Poljskoj su rakete koje su kao bile postavljene da su naspram Irana, a Rusi su uvijek znali da se to odnosi na njih. Oni traže da se te rakete uklone, da se uklone iz Rumunije, ali Amerika na to nikada nije odgovorila."

Na pitanje da li je moralno i etički jednostavno sada ostaviti Ukrajinu samu, Kazazović odgovara: "Šta je u politici moralno i etički? Ništa. U politici su uvijek važni interesi, to je ono što dominira svim i svačim. U ovom času jasno je da NATO ne smije riskirati da udari na Rusiju, odnosno da dođe u vojni sukob sa Rusijom. To ne bi smjeli i to ne bi bilo dobro, to bi bio put ka jednom evropskom ratu. Drugo, sankcije koje obećavaju i koje su već uvedene, nisu baš previše oštre. Amerikanci prijete jako oštrim sankcijama, isto kao što Putin prijeti ko njima smeta će doživjeti ono što nikad nije doživio. Znači svi prijete, a ne znamo šta će od tih prijetnji biti."

Kazazović kaže da trenutna situacija ne može izazvati evropski rat, ali i da ne znamo kako će se ona razvijati.

"Već desetak godina neki novi svjetski poredak se uspostavlja. Uspostavlja se neka nova geostrateška karta svijeta i onaj ko je vladao neprikosnoveno svijetom, to su bile SAD, više nisu u toj poziciji. Sad imaju i dvije druge sile, Kinu i Rusku Federaciju, i Amerika mora računati više na Kinu nego na Rusiju. Kina je ostala dosljedna sebi sa svojom kineskom mudrošću, nisu stavili jaja ni u jednu korpu. Oni ostaju u savezu sa Rusijom, s tim što Rusija taj plinovod koji je išao Baltičkim morem do Njemačke sad je stavljen van funkcije, a oni pojačavaju izvoz plina u Kinu, što Kini sasvim odgovara jer je ona jako gladna energenata."

Energetska kriza je već počela

Kada je riječ o Turskoj, pojašnjava da je ona zadnjim potezima pokazala da je ostalka pridružena NATO savezu.

"Ona je najoštrije osudila ono što je trebalo osuditi. Postoji zahtjev Ukrajine da ne dozvoli prolaz ruskim brodovima kroz Bosfor i Dardanele i vidjet ćemo šta će Turci uraditi. Ako neće zabraniti onda se to neko bojno polje širi na cijelo Sredozemlje."

Na pitanje kakve posljedice bi ova situacija mogla imati po Evropu, odgovara: "Prva posljedica za cijeli svijet, ali za Evropu osobito je energetska kriza. Ona već kuburi sa nedostatkom plina i nafte, a to će tek sad, pošto će Rusija zavrnuti ventile, biti teško za Evropu. Kakav će izlaz Evropa naći i da li će ga naći, to ćemo vidjeti. Ali da će biti energetske krize, to je sigurno. Ona je već počela. Cijene nafte i plina skaču svakodnevno."

Kazazović smatra da stanovništvo Rusije teško živi i da su naučili da budu jako poslušni za 70 godina Sovjetskog saveza.

"Došlo je do nekih manjih izliva nezadovoljstva, ali Putin je to sve na vrijeme spriječio i odbacio."

Naglašava da dvije strane snose odgovornost za rat.

"Mislim na Ameriku i Rusiju. Ukrajina je tu žrtveni jarac. Lako je rat započeti, a vrlo teško ga je zaustaviti."

EU je ovim napadom na Ukrajinu jako oslabljena

Navodi da Rusija na raspolaganju ima velike vojne snage koje mogu izvršiti obuhvatne manevre, te da je odluka na ukrajinskoj strani kakav otpor pružiti. 

O EUFOR-ovom aktiviranju rezervnih snaga za BiH, kaže: "Separatističke struje u BiH već postoje, to nije ništa novo. Sad je pitanje kako će s epostaviti naši susjedi, Hrvatska i Srbija. Znamo da su, kad je raspravljano o sankcijama prema Dodiku, dvije zemlje bile protiv - Mađarska i Hrvatska. Za Srbiju je pitanje kako će se sada postaviti prema ovom napadu na Ukrajinu. Da li će podržati Ruse, što znači doviđenja Evropo i oni ostaju daleko od Evrope, ili će pokušati da nešto izmanevrišu, mada su uslovi za manevre otežani, sad je da ili ne."

Kaže da je EU već ovim napadom na Ukrajinu jako oslabljena.

"EU nije vojna sila. Da li će u ovom slučaju Evropa biti u stanju da odgovori na adekvatan način, to mi nije baš potpuno jasno, ali svi misle da Evropa se dijeli i da će u Evropi dominirati dvije velike evropske sile, Njemačka i Francuska, a da druge sile neće imati na to nikakvog uticaja."

federalna.ba