Karte podjela BiH ponovo oživljene: Ko su zagovarači i crtači mape?

Nema novih podjela Bosne i Hercegovine, poruka je bh. političara nakon predstavljanja karte takozvanog trećeg entiteta proteklog vikenda u Zagrebu. U organizaciji skupa učestvovao je i HDZ Bosne i Hercegovine, što je potvrdila visoka zvaničnica te stranke Marina Pendeš, koja, kako je navela, nema problem s mapom koja prikazuje podjelu države Bosne i Hercegovine. Istakla je i da bi sličan skup voljela vidjeti i u Sarajevu. U međuvremenu se očekuje institucionalni odgovor, kao i zvanični stav Vlade Republike Hrvatske.

Mnogo više od karte i jarko crvene granice trećeg entiteta i narativa koji decenijama šire zagovarači povratka samoproglašene Herceg Bosne. Lobistički krug s raznim non-paperima od Brisela i Vašingtona, sada iz centra Zagreba sa kartom podjele, istom kao i ‘90-ih, a pod izgovorom spasa tobože “neuspjele”, inače, suverene države Bosne i Hercegovine, koja šalje protestnu notu hrvatskim vlastima. 

Reakcije iz institucija

Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine navedeno je da su građani Bosne i Hercegovine uznemireni i zabrinuti zbog ovakvih izjava, te da očekuju zvaničnu reakciju nadležnih institucija Republike Hrvatske, uključujući jasno ograđivanje od iznesenih stavova. Ministarstvo je poručilo da su takve izjave neprihvatljive i za svaku osudu.

„U Bosni i Hercegovini nema mjesta ni za kakve linije razdvajanja, nema mjesta za etničke podjele, niti za bilo kakve ideje o podjeli ili trećem entitetu. To je neprihvatljivo za ogromnu većinu građana Bosne i Hercegovine i mi to nikada nećemo dozvoliti“, poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP).

Stavovi HDZ-a BiH

Nije podjela, već spas države, teza je i HDZ-a BiH, koji zagovara izmjene Izbornog zakona na etno-teritorijalnim principima, ciklično i pred svake izbore. Marina Pendeš iz HDZ-a BiH, delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, iznijela je stav o predstavljenoj karti.

„Meni se baš sviđa ona mapa koja je prikazana. Iz te mape se vidi etničko čišćenje, ne vidi se treći entitet. Vidi se etničko čišćenje oko 250.000 Hrvata iz 1991. godine. Zbog toga je i organiziran skup u Zagrebu, jer postoji mogućnost da se ovdje ne odobri njegovo održavanje“, kazala je Pendeš.

Prema karti podjele, hrvatski entitet obuhvatao bi zapadnu Hercegovinu i prostor oko Mostara, te odvojene enklave u srednjoj Bosni i Posavini. Samoproglašena Herceg Bosna upakovana u federalizaciju, a bez jasnog političkog stava Vlade Hrvatske, da li podržava javno zagovaranje podjele Bosne i Hercegovine.

Kritike i upozorenja

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Safet Softić (SDA) ocijenio je da se radi o direktnom napadu na državno-pravni poredak.

„To je direktan napad na državno-pravni poredak ove zemlje. To su u poluzvaničnoj formi pokušaji da se iz Hrvatske destabilizira situacija u Bosni i Hercegovini i da se priča o trećem entitetu otvori kao uvod u disoluciju države“, kazao je Softić.

Delegat u Domu naroda PSBiH Zlatko Miletić poručio je da je riječ o "skupu kršćanskih cionista i neonacista različite fele".

Zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović poručio je da je riječ o političkim pokušajima koji se ponavljaju svakih nekoliko godina.

"Oni su baždareni svake četiri godine da se sjete toga, a forma kako će to predložiti se mijena. Nekad je skup u Zagrebu, nekada u Sarajevu ili drugdje, ali nikog od njih niste čuli kako će se doći do toga. To je nemoguće u parlamentu u ovim okolnostima", istakao je Magazinović.

Okolnosti traže dvotrećinsku većinu u državnom parlamentu za izmjenu Ustava Bosne i Hercegovine koju kartografi novih podjela nemaju, zbog čega i koriste lobističku mrežu, blisku desničarskim centrima.  

Profesor ustavnog prava Davor Trlin naveo je da postojeći ustavni okvir ne podržava etnoteritorijalne podjele, te da su takvi modeli već ocijenjeni kao diskriminatorni u sudskoj praksi:

"Ustav Bosne i Hercegovine obrnuto tvrdi da ta etnoteritorijalizacija, a to su potvrdle i presude Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, dakle, one produciraju otvorenu ustavnu diskriminaciju, da rešenje zapravo treba da bude u izmjeni tih odredi kojim se popunjava članstvo Prijedsjedništvu Bosne i Hercegovine i Domu naroda."

Vrijednosti glasa i legitimno predstavljanje kriju se iza svih modela koji bi vodili do izmjena Izbornog zakona kako bi na terenu HDZBiH imao i teritoriju i vlast. Zato je karta test više i za bh. ali i za međunarodne aktere – izmijeniti Ustav BiH, ali ne na bazi stranačkih pamfleta već interesa svih u Bosni i Hercegovini. 

federalna.ba