Karamehmedović: Gašenje javnog servisa znači kraj države, RTRS odbija dogovor
U četvrtak, 27. novembra, uposlenici BHRT-a organizirali su protest ispred zgrade Parlamenta BiH kako bi upozorili na opasnost od gašenja programa i ozbiljne finansijske probleme javnog servisa. O trenutnoj situaciji na BHRT-u, neprovođenju Zakona o javnom RTV servisu Bosne i Hercegovine, dugovima, presudama, uzrocima, posljedicama i mogućim rješenjima, za Dnevnik D govorio je v.d. generalnog direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović.
Protest radnika BHRT-a ispred Parlamenta BiH: Gašenje BHRT-a značilo bi gašenje države
Karamehmedović je istakao ozbiljnost trenutnog stanja:
“Nažalost, mi smo na crvenoj liniji. Ovo je prvi put da uposlenici izlaze na ulicu tražeći minimum pravde i poštovanja zakona.”
Podsjetio je da kriza traje od 2017. godine, kada RTRS nije počeo prebacivati zakonom predviđena sredstva BHRT-u:
“Od te godine počinje ova agonija koja traje sve ovo vrijeme. Ako neko ne reaguje, pitanje dana je kada će BHRT stati.”
U Plenumu o BHRT-u: Hitne mjere jedini spas od potpunog kolapsa javnog servisa
Javni servis kao temelj države
Karamehmedović naglašava važnost javnog servisa:
“Da je država bez javnog servisa, to bi bio početak kraja Bosne i Hercegovine. BHRT prenosi sve važne kulturne, sportske i informativne događaje, čuva historiju i identitet ove zemlje.”
Sindikat RTV FBiH traži zaštitu prava radnika i upozorava: Financijski problemi ne smiju p...
Podsjeća da BHRT ove godine slavi 80 godina postojanja:
“Prvi snimak ikada napravljen u BiH pohranjen je u našim arhivama, koje čuvaju kompletno kulturno i historijsko blago države.”
Posljedice gašenja
Direktor je opisao šta bi značilo ukoliko BHRT prestane s radom:
“Nije riječ samo o 778 uposlenih koji bi ostali bez posla, već bi arhivi, kultura, sportske i javne usluge gotovo u potpunosti nestali. Došlo bi do kolapsa mnogih državnih agencija i infrastrukture koju BHRT održava.”
Dodaje: “Većina naših uposlenika su vrhunski profesionalci. Bez njih, ne bi imao ko pružati javne usluge građanima.”
On ističe i praktične posljedice eventualnog kolapsa javnog servisa:
„Građani Sarajeva ne bi mogli, primjerice, izvaditi ličnu kartu ili pasoš, jer se štampa u Banjoj Luci. Sve te agencije koriste naše usluge.“
Dug i odgovornost
Govoreći o finansijskim problemima, Karamehmedović kaže:
“Dug BHRT-a prema drugim emiterima i potraživanja koje BHRT ima gotovo su izjednačeni, ali nepoštivanje zakona od 2017. dovelo je do ove situacije. Mi smo apelovali Ustavnom sudu i dobili potvrdu da smo u pravu.”
O razlozima blokade i neodazivanju drugih emitera:
“RTRS se ponaša kao zaseban javni servis. Odbor sistema ne funkcioniše od 2019., a svi pokušaji dogovora ignoriraju se.”
Rješenja: sredstva RAK-a ili intervencija OHR-a
Karamehmedović ističe moguće načine spasavanja BHRT-a:
“Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ima zakonsku obavezu da svakih 5 godina razmotri visinu RTV takse i uzme u obzir inflaciju, međutim to nije pravovremeno urađeno, jer je odluka prebačena u ruke Upravnog odbora. Postoji značajan izvor sredstava u višku prihoda RAK-a. Ako to ne bude moguće, jedina opcija je intervencija visokog predstavnika. Vrijeme curi, govorimo o danima.”
Zaključuje: “Ne želimo samo opstati, nego razvijati BHRT i ponuditi najbolju moguću uslugu građanima Bosne i Hercegovine.”
federalna.ba