Grijna sezona ponovo neizvjesna i za Evropu i za SAD
Energentska kriza i dalje postoji, samo što su tokom ljetne sezone potrebe za energentima manje. No, nova sezona visoke potrošnje se približava. Vlade i kompanije su sve glasnije s novim podacima o proizvodnji, cijenama, alternativama ruskom plinu i nafti, te o novim saradnjama. Zapadne sankcije Moskvi su napravile apsolutni haos na tržištima, potakle inflaciju, pa se sada u mnogim zemljama traže rješenja koja će osigurati dovoljne količine plina i to po što nižim cijenama.
Zapadne zemlje koje su uvele žestoke sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i same snose velike posljedice. Njihove ekonomije uništava inflacija uzrokovana nestabilnim cijenama energenata. Za Evropu koja je prije rata u Ukrajini bila najveće tržište za ruske plinske kompanije, nakon sankcija, sabotaže plinovoda Sjeverni tok 2 stiže nova prijetnja – Kijev vjerovatno neće produžiti s Moskvom sporazum o tranzitu plina, jedini preostali ka evropskim zemljama.
“U slučaju da ne produži tranzitni sporazuma nakon 2024, Ukrajina će udariti na zemlje Evropske unije koje kupuju ruski plin, a istovremeno će, pucajući sebi u nogu, i izgubiti dividende od tranzita. Takva će situacija imati negativan utjecaj na energetsku neovisnost Evrope”, istakao je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Mihail Galuzin.
Iz Ukrajine kažu da ne vide mogućnost bilateralnih pregovora s Moskvom dok traje rat. Jasno je da Evropa mora naći druge izvore. Mađarska je, recimo, dogovorila sa Srbijom da će preko naše komšijske zemlje uvoziti plin Turskim, odnosno Južnim tokom. Premijer te zemlje Viktor Orban je čak zaprijetio svima kojima bi palo na pamet da napadnu Južni, kao što je napadnut Sjeverni tok 2.
“S predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem smo dogovorili da, ukoliko nekome padne na pamet da uradi s Južnim tokom kao što je urađeno sa Sjevernim, to bismo smatrali povodom za rat, odnosno terorističkim napadom, odgovorili bismo napadom. Stoga, ne radite to! Možete to uradite Nijemcima, ali ne s ovim regionom!”, poručio je Orban.
Mađari rade i na postizanju sporazuma s azijskim proizvođačima, te se nameću i kao tranzitna zemlja za energente iz tih izvora za ostatak Evropske unije. Okoristit će se Mađarska, ali tržište, ipak, diktiraju Rusija i Saudijska Arabija, koje su na posljednjem samitu OPEC-a donijele odluku o smanjenju dnevne proizvodnje nafte, što rezultira višim cijenama na svjetskim tržištima.
“Rezultati su u padu u odnosu na isti kvartal prošle godine, što nije veliko iznenađenje, jer su cijene nafte značajno niže. Što se tiče proizvodnje, rasla je i padala. Dakle, nivo proizvodnje nema veliki utjecaj koliki imaju cijene”, ističe izvršni direktor saudijske kompanije Qamar Energy Robin Mills.
Izvoz su dobrim dijelom preusmjerili na zemlje istoka. Ruske energente mnogi žele kupovati po sniženim cijenama, koje su, ipak, u posljednjem period malo porasle u odnosu na period prvog udara zapadnih sankcija.
Osim Kine i Indije, koje su trenutno najveći uvoznici, tu su zemlje poput Pakistana kojima je sniženje jedinstvena prilika za nabavku energenata koje ranije nisu mogli priuštiti.
“Zadovoljstvo mi je objaviti da je prvi teret ruske sirove nafte po sniženoj cijeni stigao u Karači. Naša zemlja kreće prema prosperitetu, privrednom rastu i energetskoj sigurnosti. Ovo označava početak novih odnosa između Moskve i Islamabada”, rekao je premijer Pakistana Šehbaz Šarif.
Čini se da u energetskoj krizi izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu, odnosno zapadnim sankcijama Moskvi, većina zemalja na mostu gubi, dobija na ćupriji. Zemlje zapada zadovoljne su jer sankcije funkcionišu, ali su u problemima u vezi s nabavkom dovoljnih količina gasa i nafte, i s inflacijom zbog nestabilnih energetskih tržišta. Rusija, s druge strane, pažljivo motri na staklene noge na kojim stoji njena ekonomija, ali prodaja energenata se širi na nova tržišta, što dobrim dijelom nadoknađuje izvoz u Evropu. Neke treće strane kupuju ruske energente po sniženim cijenama, ali trpe osude sa Zapada jer trguju s Rusijom.
federalna.ba