Kako sačuvati psihičko zdravlje u vrijeme ratnih dešavanja u svijetu?
Vijesti koje nam iz minute u minutu pristižu iz Ukrajine sa sobom donose strah i paniku. Čitati o tome i živjeti uz misao da će se sukob proširiti ostavlja posljedice na psihičko zdravlje stanovništva. Provjerili smo sa stručnjacima kako je najbolje djelovati u ovakvim situacijama da bismo ostali racionalni i sačuvali najbitnije - zdravlje.
Na pitanje 'kako ste', čini se više niko ne odgovara 'dobro'. Rezultat je to trenutne situacije između Rusije i Ukrajine. Nemoguće je čitati o tome, a ostati ravnodušan, kažu građani. Razgovarali smo o tome kako se osjećaju i koliko ovo utječe na njih:
"Anksiozni, svi su ankziozni. Roditelji su stari, prisjećaju se rata i svega što su prošli. Situacija nije prijatna."
"Pa naravno da utiče na sve definitivno. Najviše nas more ove cijene što skaču kod nas iskreno."
"Kako će biti svejedno. Ne mogu ni da ih slušam. Kad vidim da je dijete sad bilo sposobno, a oni ga napravili invalidom. Kome može bit svejedno?"
Ovakva ponašanja su očekivana i u potpunosti razumljiva, poručuje struka, objašnjavajući dvojake faktore. Prvo, čovjek je empatično biće, a drugo, na tu empatiju treba dodati i iskustva iz prošlosti. Starije generacije koje su preživjele rat prolaze kroz istu agoniju, a nove su u strahu od nepoznatog.
"To je iskustvo u slučaju određenog broja pojedinaca neposredno, međutim ono se prenosi i dijeli i sa budućim generacijama, odnosno onim generacijama koje u to vrijeme još nisu bile ni rođene da bi se sjećale tih ratnih zbivanja, sve zbog transgeneracijskog iskustva odnosno transgeneracijske traume", pojašnjava pedagog i psiholog doc. dr. Gabriel Pinkas.
Strahu i panici uveliko doprinose i mediji koji se bore za senzacionalizam zbog čega je važno praviti razliku između lažnih i istinitih informacija. Građani sada više nego ikad trebaju provjeravati izvor informacije i kredibilitet medija koji je objavio.
"Građani, odnosno konzumenti svakako trebaju izbjegavati medije čije se osnivačko porijeklo ne zna, čiji se vlasnički odnosi ne znaju, gdje nije navedeno ko su urednici ili čak novinari što im dijelom osigurava da su ti mediji, ukoliko imaju sve navedeno, regularni korektni mediji kojima je u cilju da šire kvalitetne informacije", istakao je Mirza Mehmedović, profesor na Filozofskom fakultetu UNTZ.
Racionalno razmišljanje je prvi korak u očuvanju psihičkog zdravlja u ovakvim situacijama, saglasni su stručnjaci. Empatija je poželjna, jer znači spremnost pružiti pomoć unesrećenom. S druge strane, širenje dezinformacija i straha put su ka opštoj panici koja otežava ionako tegobnu svakodnevnicu.
federalna.ba