Kako prekvalifikacijama zadovoljiti potrebe na tržištu rada umjesto uvozom radne snage?

Jesu li zavodi za zapošljavanje servisi poslodavcima ili svrha administraciji? Kako prekvalifikacijama zadovoljiti potrebe na tržištu rada umjesto uvozom radne snage? Mnogo se izdvaja za podršku, može li se korisnije utrošiti novac?

Gotovo 260.000 nezaposlenih na evidenciji Federalnog zavoda za zapošljavanje, a poslodavci tvrde da im nedostaje bar 40.000 radnika, te traže više kvote za uvoz strane radne snage. Između želja poslovne zajednice i realnosti na biroima, kako riješiti probleme na tržištu rada?

“Mora se desiti reforma, prevashodno službi za zapošljavanje. One bi se trebale modernizirati, trebale bi biti u svrhu nezaposlenih osoba, a ne da služe samo za evidentiranje nezaposlenih osoba”, smatra Suhad Ećo, predsjednik Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

“Da se na evidenciji za zapošljavanje evidentiraju, odnosno ponude tržištu oni koji zaista traže posao. Po našoj procjeni, njih nije ni 20 posto od ukupnog broja nezaposlenih”, ocjenjuje Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

“Kada realiziramo naše aktivnosti, moramo da djelujemo u skladu sa zakonom, u skladu sa strateškim usmjerenjima, sa strateškim dokumentima i uzimamo u obzir sugestije poslodavaca u onoj mjeri u kojoj to možemo”, ističe Haris Čuljević, glasnogovornik Zavoda za zapošljavanje FBiH.

Jedna od aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje su i mjere zapošljavanja i samozapošljavanja, pa tako za te namjene ove godine Zavod planira izdvojiti 100 miliona maraka, što bi trebalo biti dovoljno za zapošljavanje 10.000 osoba.

“Između 60 i 70 posto osoba čije zapošljavanje smo sufinasirali kod poslodavca ostaju u radnom odnosu i nakon isteka perioda sufinanciranja”, navodi Čuljević.

“Dosta je doprinijela smanjenju nezaposlenih u iznosu od 3.800 putem naših programa koji su bili vrlo uspješni”, istakla je Amina Džonlagić, direktorica Službe za zapošljavanje KS-a

No, daju li mjere kojima se troše ozbiljna finansijska sredstva očekivane rezultate?

“Imali smo čak slučajeva na federalnom nivou da se neki program objavi u osam sati elektronskom prijavom u osam i dvije minute je već popunjen”, ističe Čengić.

“Kada anlizirate, vidite da nije došlo do velikog smanjenja broja tih nezaposlenih osoba. Mislim da se to mora malo više modificirati u kontekstu nekih prekvalifikacija, dokvalifikacija”, mišljenja je Ećo.

Da su prekvalifikacija i dokvalifikacija nezaposlenih jedan od načina smanjenja nezaposlenosti, smatra i ekonomski analitičar Igor Gavran. Stajališta je da sufinasniranje radnika otvara mogućnost zloupotrebe na tržištu rada. Nije saglasan sa konstatacijom da imamo manjka radne snage.

„Imamo itekako sasvim dovoljno radne snage za većinu profesija, samo je stvar u tome koji im se uslovi nude. Naravno da će ti ljudi radije ostati živjeti i raditi kod svoje kuće, nego negdje vani, ako im se ponude adekvatni uslovi, ali ono što mnogi naši poslodavci žele je da našim radnicima ponude uslove koje bi jedino mogao prihvatit neko iz Nepala i Bangladeša“, poručio je on.

Mišljenja građana o uvozu radne snage podijeljena:

Pa, šta će nam neko kad već imamo na birou toliko ljudi, već kod nas. Što nam to treba.

Ljudi koji su nezaposleni neće da rade, otprilike tako mislim.

Sve manje ljudi u našoj državi želi da radi za minimalac za koji oni dolaze. Samim tim uvoze strane radnike.

Koliko god ti stranci da dođu ovdje neće se oni dugo zadržati. Htjet će i oni prema Evropi da idu, mi smo samo jedna stanica.

Razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca posla, time i bolji uvid u strukturu nezaposlenih, što bi trebalo doprinijeti značajnijem poboljšanju na tržištu rada, uskoro bi moglo biti riješeno. Naime, Nacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih prošao je javnu raspravu, mišljenja su sakupljena, te je ovaj dugoočekivani zakon spreman za parlamentarnu proceduru.

federalna.ba