Kako je rat u Ukrajini utjecao na odnose dvije najveće svjetske sile?

videoprilog Damire Ibranović (Svijet)

Rat u Ukrajini ujedinio je skoro cijeli svijet u osudi Rusije za agresiju na tu zemlju. Između ostalih, ujedinio je i duboko podijeljeni američki senat, koji je jedinstveno pozdravio poteze administracije predsjednika Joea Bidena usmjerene ka Rusiji tokom posljednjih dana. Steže se obruč oko Rusije, ona se koprca i hrle ka ostvarenju vojnih ciljeva koji će na kraju odlučiti o tome ko će de facto upravljati svijetom nakon rata. Kako je rat u Ukrajini utjecao na odnose dvije najveće svjetske sile i gdje je treća u svemu tome?

Odnosi Sjedinjenih Država i Rusije uvijek su vruća geopolitička tema. Ni sada, kada hiljade ljudi gine na ukrajinskom tlu, ti odnosi nisu u sjeni, čak suprotno. Iako Amerikanci čvrsto stoje iza stava da njihova vojska neće ići u Ukrajinu da se bori i da su sve snage, razmještene u Istočnoj Evropi, u službi očuvanja teritorije pod NATO-ovom kapom, politika Sjedinjenih Država aktivno učestvuje u ratu. Uveden je niz sankcija, upućene su prijetnje Rusima, poslano je 12 kontigenata oružja ukrajinskoj vojci, iz sata u sat se prati situacija na frontu i saopštavaju se nove odluke predsjednika Joea Bidena i njegove administracije.

"Svi mi, demokrate, republikanci, nezavisni smo nepokolebljivo odlučni da će sloboda uvijek trijumfovati nad tiranijom. Ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao je uzdrmati temelje slobodnog svijeta, misleći da bi ga mogao natjerati da se potčini njegovim prijetećim putevima. Ali pogriješio je. Umjesto toga, susreo se sa zidom snage koji nikada nije očekivao niti zamišljao. Upoznao je ukrajinski narod", rekao je Biden.

Ovo je samo jedna od poruka američkog predsjednika upućena sa govornice tokom podnošenja tradicionalnog izvještaja o stanju nacije. Rekao je i da njegov ruski kolega Vladimir Putin nema pojma šta ga još čeka, te da se spremaju nove sankcije za Rusiju i ruske oligarhe, kojima planira, u saradnji sa saveznicima, zaplijeniti nezakonski stečenu luksuznu imovinu.

"Vidimo jedinstvo među svjetskim liderma, ujedinjeniju Europu, ujedinjeniji Zapad. Vidimo jedinstvo među ljudima na protestima u gradovima širom svijeta, čak i u Rusiji. U borbi između demokratije i autokratije, demokracije se uzdižu i svijet očito bira stranu mira i sigurnosti. Ovo je pravi test, stoga nastavimo crpiti inspiraciju iz željezne volje ukrajinskog naroda. Putin može opkoliti Kijev tenkovima, ali nikada neće ugasiti ljubav prema slobodi i nikada neće oslabiti odlučnost slobodnog svijeta", dodaje Biden.

Svakodnevno pristižu i oštre poruke ruskih zvaničnika upućene Zapadu, pogotovo Sjedinjenim Državama. Na njihov račun stižu optužbe da je pomoć u naoružanju za ukrajinsku vojsku, jedan od glavnih faktora koji je utjecao na pokretanje ruske vojne operacije, kako inače nazivaju agresiju na susjednu zemlju. Jednako su glasni u kod optuživanja Amerikanaca za huškanje svijeta na Rusiju i širenje dezinformacija, te su, svakako, zgroženi na sankcije koje su im uvele brojne zemlje.

"Sankcijama koje je uvela tzv. zapadna zajednica – kako sam je nazvao u svom govoru 'carstvo laži' - pokušava realizirati svoje planove protiv naše zemlje", smatra Vladimir Putin, predsjednik Rusije.

Sve priloženo je ilustracija lomljenja američkog i ruskog koplja preko leđa Ukrajine. Preko leđa bivše sovjetske republike koja se onomad, nakon raspada SSSR-a, odlučila krenuti malo drugačijim putem nego ostale zemlje „ruskog svijet“ i okrenuti se demokratiji i Zapadu, a ne biti potčinjena Rusiji. Time je stvoren odličan poligon za nadjačavanje starih političkih rivala Amerike i Rusije i podizanje nove željezne zavjese na tlu Evrope. Mnogi analitičari su stava da da će Ukrajina ostati ostati s istočne strane te zavjese, a Sjedinjene Države će sa zapadne strane imati odriješene ruke da rade sve ono što smatraju nužnim za osiguranje svojih nacionalnih interesa. Evropska unija bi u toj situaciji bila javni servis Vašingtona, a Rusija će iz cijele priče izaći ekonomski oslabljena i još više međunarodno izolirana. Iako to, na prvi pogled, izgleda kao idealna situaija za Sjedinjene Države, zapravo vodi ka ostvarenju njihove najgore noćne more.

"Američki uspjeh u ovoj „igri“ s Rusijom sada se svodi na sljedeće: Biden je definitivno slomio, uvijek „u zraku viseću“ moguću uspostavu rusko-njemačke osovine i time spasio anglo-američke interese u Europi. Međutim pri tom je Rusiju još dublje vezao uz Kinu čime je gotovo oživotvorio najveće strahove Henryja Kissingera – uspostavu kinesko-ruskog saveza prema kojemu onaj njemačko-ruski izgleda skoro benigno", naveo je Zoran Meter, glavni urednik i analitičar portala Geopolitika news.

Putin je uradio ono što je i obećao prije 15 godina kroz svoj govor na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. Budući da nije iskoištena prilika da se nakon kraja Hladnog rata Rusija uključi, kao ravnopravna, u zapadnjačke tokove, s dolaskom Putina na vlast početkom ovog vijeka,postalo je jasno da će se ako NATO dođe na ruki prag, desiti upravo ovo što gledamo posljednjih 9 dana. Zapad se na to oglušio zbog svojih geopolitičkih ciljeva i sada na sceni imamo krvoproliće i gledamo kako se Ukrajinci bore da ne nestane država kakvu sami žele. Iako su iznenadili svijet svojim herojstvom i otporom, Rusija i dalje ima velike šanse da ostavri svoje ciljeve. A ciljevi Sjedinjenih država će zavisiti od toka događaja nakon agresije, odnosno od toga koliko oslabljena će iz ovoga izaži Rusija i koliko će biti jak savez s Kinom u tom trenutku. Evropska unija i Ukrajina izaće kao gubitnici, to je jasno, a pod čiju šapu će pasti željeni Indopacifički region, zavisi od snage obruča koji se ovih dana steže oko Rusije.

federalna.ba

Ukrajina rat Rusija SAD