Kako dani odmiču, buka sve glasnija, a Schmidt sve šutljiviji

U priči eventualnog nametanja izmjena Izbornog zakona, prvi iz međunarodne centrale, iz Bijele zgrade u Sarajevu, i dalje bez komentara. Za Christiana Schmidta politička buka, očigledno je, nije dovoljno glasna. Ipak, kako dani odmiču, buka sve glasnija, a Schmidt sve šutljiviji. Tek medijski tekstovi u kojima se daju obrisi detalja mogućeg Schmidtovog poteza. Iz tih detalja je jasno - paket jedan, a odluke dvije. Ipak, nametnuo odluku ili ne, je li visoki predstavnik već uradio šta je i naumio?

Ova rješenja nisu put prema Briselu već od Brisela, u neko nepoznato područje. Dakle, neki novi eksperiment sa BiH. Teza je koja se začula sa sarajevske političke scene. Schmidtov prijedlog, iako ne javno objavljen, predmet je tumačenja. Za sada, rješenje je jedno, sastavljeno od dvije odluke. Prva, uvodi se cenzus od tri posto u smislu delegiranja predstavnika u federalni Dom naroda, a iz Ustava Federacije se briše popis stanovništva iz 1991.

“Mislim da nije dobro uvoditi bilo kakav limit kao što se traži u njegovom aktu da to bude tri posto. Ja mislim da čitava ta priča treba ići u obrnutom smjeru, da upravo manjinske narode u pojedinim kantonima, entitetima i Distriktu trebamo dodatno zaštititi, a ne ovima koji već imaju političku moć, koji čine većinu na dijelu jedne teritorije - da im dajemo još veću moć”, kazao je Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda BiH.

Druga odluka istog rješenja predviđa da kandidate za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije predlaže najmanje osam delegata u klubovima bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Ako u roku od 30 ili 60 dana ne bude predložen nijedan kandidat, prag se smanjuje na 5 odnosno 2 delegata. Podsjetimo, prema Ustavu, potrebno je 6 delegata iz svakog etničkog kluba da bi se formirala vlada. U Našoj stranci ovo tumače kao davanje zakonske prednosti za SDA, HDZ i SNSD.

“U ovom trenutku, podsjetit cu vas, u hrvatskom klubu ima 5 Hrvata koji ne pripadaju HDZ-u i očekivali smo da u oktobru građanske stranke, blokovi koji su formirani od opozicije, lako dostignu 6 ili 7 delegata Hrvata što bi im lako omogućilo formiranje Vlade Federacije, a broj 8 je sasvim sigurno kao da trčite maraton i dođete na zadnjih deset metara, a onda neko počinje da pomiče cilj dalje i dalje”, kazao je NS-ov državni zastupnik Predrag Kojović.

Iz HDZ-a o svemu šute. Ni ranije, iako su pisali štura saopćenja, nisu ponudili konkretna viđenja ovih prijedloga. Miletić u tome vidi razlog više: “Mislim da država Hrvatska koristi te svoje lobističke instrumente i na taj način vrši pritisak ili lobira u institucijama EU-a i onda se ti interesi prelamaju i onda oni pritisak vrše na OHR”.

O detaljima neće ni HDZ-ov strateški partner SNSD. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) o svemu na njemu poznat način.

O rješenjima muk, o Schmidtu konkretnije: “Schmidt nije legalno izabran, nema pravnog osnova da bilo šta donosi, sve što donosi nije pravno valjano i može samo da bude špekulativno bilo kome šta da on donosi”.

U zaštitu Christiana Schmidta stao je zastupnik Peter Beyer, njegov bivši kolega iz klupa njemačkog Bundestaga.

Tvrdi, Schmidt je ozbiljan političar, a za BiH postoji jasna evropska perspektiva: “On je izložen mnogim stranama, pritiscima, svemu onome što ga trga na sve strane. Međutim, on neće dopustiti da padne pod bilo čiji utjecaj nego će djelovati u interesu BiH. Sačekajmo odluku visokog predstavnika. Nevezano za vašu zemlju, sasvim je jasno - isti glas, ista prava”.

Ranije se Beyer sastao sa Željkom Komšićem koji u saopćenju za javnost navodi da je Beyeru kazao kako je vladavina prava, u kojoj će individualna prava biti u potpunosti zaštićena, put kojim se BiH treba kretati. Sve suprotno bi izazvalo još veće etničke podjele i egzodus stanovništva iz naše zemlje, naveo je Komšić.

No, je li Christian Schmidt već odlučio ili je samo anketirao? U svakom slučaju, dobio je prilično jasne stavove. Istina, ne od svih. U sferi ponuđenog rješenja tumačenja domaćih, ali i stranih političara svakako bi trebala biti u sjeni brojnih presuda domaćih, ali i međunarodnih sudova, posebno onog za ljudska prava, pa bi donošenje konačne odluke Schmidtu trebalo biti uveliko olakšano.

federalna.ba