Kad riječi ne prate djela - žali se sudu koji ne priznaje

Advokat Goran Bubić predao je žalbu Apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine na odluku Centralne izborne komisije o oduzimanju mandata predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. CIK je prošle sedmice oduzeo mandat Dodiku, postupajući po pravomoćnoj presudi kojom mu se zabranjuje obavljanje funkcije predsjednika entiteta. Dok Dodik, s jedne strane, uporno negira pravosudne institucije, njegova odbrana aktivno radi na poništenju presude.

Riječi Milorada Dodika već odavno ne prate djela. Dok najavljuje referendume, nipodaštava pravosuđe, vrijeđa zvaničnike i prijeti policijom, njegovi advokati podnose apelacije i zahtjeve. Istom onom Sudu koji ne poštuje - Dodik će isplatiti 36.500 KM u zamjenu za jednogodišnju kaznu zatvora. Drugi dio presude, onaj koji mu zabranjuje obnašanje funkcije predsjednika RS-a, ne može novcem otplatiti. Sudu Bosne i Hercegovine podnesena je žalba zbog odluke CIK-a o oduzimanju mandata.

“U ovom slučaju krivično pravo i posljedično odluka CIK-a služe kao instrumenti političkog pritiska. Birači nisu ovce, istina je u biračkoj kutiji, pa se postupci koji poništavaju volju građana, i ne podržavaju vladavinu prava, trebaju napadati svim raspoloživim pravnim sredstvima”, naveo je advokat Bubić.

U apelaciji Dodikov advokat navodi da je oduzimanje mandata u suprotnosti s Ustavom RS-a, koji propisuje da mandat predsjednika može prestati samo ostavkom ili opozivom. Međutim, u osnovi, ulaganje žalbe Apelacionom odjeljenju služi za odugovlačenje. Posebno jer se čeka ishod zahtjeva Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za privremenu mjeru, a kojom bi se sve "zamrzlo" do konačne odluke Evropskog suda za ljudska prava – stava su stručnjaci.

“Tražit će određene proceduralno-pravne nedostatke. Po meni je ova žalba nedjelotvorna. Vidjet ćemo šta će se raditi, ali ona može da uspije samo teoretski. U osnovi, Apelaciono odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine ima četiri mogućnosti za žalbu: da je odbije, preinači, vrati na ponovno razmatranje ili da je potvrdi”, objašnjava ekspert za ustavno i međunarodno pravo Davor Trlin.

No po onome što je navedeno u žalbi, male su šanse da će ona biti prihvaćena, navodi Vehid Šehić, bivši član Izborne komisije Bosne i Hercegovine. CIK je u ovom slučaju samo deklarativno donio odluku o oduzimanju mandata, jer sve drugo bi bilo suprotno zakonu.

“Mogu sa sigurnošću reći da će žalba biti odbijena jer je neosnovana: nema povrede materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je to opet utvrđeno pravosnažnom odlukom Suda Bosne i Hercegovine. Nakon što se dobije odluka Apelacionog odjela, Centralna izborna komisija je dužna da raspiše prijevremene izbore”, ističe Šehić.

Za odluku Apelacionog odjeljenja ne treba mnogo vremena, jer je u zakoniku, po kojem postupa CIK, jasno napisano da se mandat oduzima onog momenta kad neki od sudova izrekne izbornom zvaničniku kaznu zatvora više od šest mjeseci. Međutim, mjere zabrane imaju rok trajanja.

“Period brisanja za kaznu zatvora do godine dana je tri godine. Onog momenta kad vam prestanu pravne posljedice presude po zakonu, možete ostvariti pravo za koje više nema pravnog osnova da se zabranjuje. Tako da tvrdim da on može biti nakon tri godine sve u RS-u, što se tiče javnih ovlaštenja, osim predsjednik RS-a”, navodi advokat Vlado Adamović.

Dakle, tvrdi Adamović, iako Dodik ne može biti predsjednik RS-a narednih šest godina, za tri godine može obnašati bilo koju drugu poziciju: poput premijera RS-a ili člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

federalna.ba