Južnokorejski poslanici uskoro o kamerama u operacionim salama
Južnokorejski poslanici trebali bi uskoro da glasaju o tome da li će od bolnica zahtijevati postavljanje nadzornih kamera u operacionim salama nakon niza medicinskih nesreća u kojima je učestvovalo nekvalifikovano osoblje koje je stalo na mjesto hirurga.
Ako parlament usvoji zakon, Južna Koreja će biti prva razvijena zemlja koja će zahtijevati kontrolne kamere za snimanje hirurških zahvata.
Pritisak da se postave kamere u operacionim salama pojačao se nakon slučaja 2016. godine u kojem su hirurzi na privatnim klinikama optuženi da su dozvoljavali medicinskim sestrama ili nekvalifikovanim ljekarima da izvode određene zahvate, ponekad sa fatalnim rezultatima.
Kwon Dae-hee, tada student univerziteta, preminuo je od krvarenja u oktobru 2016. godine, nakon 49 dana u komi od operacije vilice u Seulu, rekla je njegova majka Lee Na-geum /61/ Reutersu.
Lee, koja samostalno protestuje ispred parlamenta od januara 2018, rekla je da je njen sin bio traumatizovan maltretiranjem u srednjoj školi zbog svoje istaknute brade, te je bio odlučan u namjeri da se podvrgne estetskoj operaciji od 6,5 miliona vona (5.600 dolara).
Lee je dobila snimak iz nadzorne kamere operacije njenog sina, ali je rekla da postoje stotine roditelja koji nikada neće saznati da li je smrt njihove djece na operacijskom stolu posljedica nesavjesnog ponašanja.
Ona je rekla je i da je pregledala sedam i po sati dugačak snimak Kwonove operacije više od 1.000 puta i da je uspjela da dokaže da su je djelimično izveli nekvalifikovani sestra i ljekar pripravnik, a ne glavni plastični hirurg koji je obećao da će to uraditi.
To je dovelo do toga da je Kwon izgubio preko 3,5 litra krvi i umro je od prekomjernog krvarenja.
Uz video dokaze koje je prikupila, Lee je tužila bolnicu i glavnog hirurga, koji je kasnije proglašen krivim za nenamjerno ubistvo iz nehata i osuđen na tri godine zatvora.
"Medicinski je zločin kada neko drugi - "duh" - izvrši operaciju, a ne hirurg koji je angažovan bez pristanka pacijenta", rekla je ona, dodajući da postoji toliko mnogo nesretnih ožalošćenih porodica koje ne mogu otkriti istinu jer nemaju fizičke dokaze kada zdrava osoba umre u operacionoj sali.
Učinjeno je više pokušaja da se izmijeni Zakon o medicinskim uslugama kako bi se zahtijevale nadzorne kamere, prvenstveno da se spriječi da doktori da delegiraju lica bez licence i kvalifikacija da izvode zahvate, što je djelo za koje je predviđena maksimalna zatvorska kazna od pet godina ili kazna od 50 miliona vona (43.000 dolara).
Do sada su takvi pokušaji bili bezuspješni zbog lobiranja ljekara, rekla je Lee, koja je osnovala grupu za promovisanje medicinske pravde i prava pacijenata.
Prijedlog zakona naišao je na primjedbe ljekara, bolnica i medicinskih grupa, uključujući 140.000 članova Korejskog ljekarskog udruženja (KMA), koje tvrdi da će video-nadzor potkopati povjerenje u ljekare, narušiti privatnost pacijenata i obeshrabriti ljekare da rizikuju kako bi spasili živote.
"Mislimo da je povjerenje ključno u odnosu ljekar-pacijent. Zakon podriva ljekare da aktivno preporučuju metode liječenja i terapije", rekla je portparol KMA Park Soo-hyun.
federalna.ba/Srna