Julian Borger za The Guardian: Bosna na rubu raspada

Ugledni novinar Julian Borger za britanski The Guardian napisao je članak o dešavanjima u BiH u proteklom periodu kao i izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je prema njegovim riječima itekako zabrinjavajući.

Glavni predstavnik međunarodne zajednice u Bosni je upozorio da je država izložena neposrednoj prijetnji raspada, te da postoji "veoma ozbiljan" rizik od vraćanja sukoba.

U izvještaju UN-u, u koji je Guardian imao uvid, Christian Shmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, navodi da će, ako srpski separatisti ostvare svoje prijetnje ponovnog osnivanja vlastite vojske, time dijeleći oružane snage države na dva dijela, biti potrebno ponovo poslati veći broj međunarodnih mirovnih snaga kako bi se zaustavilo kretanje ka novom ratu.

Međunarodne obaveze očuvanja mira u Bosni su trenutno zadatak preostalih snaga EU (EUFOR-a) koje broje 700 članova. NATO zadržava formalno prisustvo kroz sjedište u Sarajevu. Produženje jednogodišnjeg mandata za obje organizacije se razmatra ove sedmice na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, ali je Rusija zaprijetila blokiranjem rezolucije ukoliko se iz nje ne ukloni svaki pomen visokog predstavnika, što bi potencijalno oslabilo Schmidtov autoritet kao nadzornika Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995.

U svom prvom izvještaju otkako je preuzeo dužnost u augustu, Schmidt, bivši njemački ministar, upozorava da se Bosna suočava sa "najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu."

Lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, prijeti povlačenjem iz institucija na državnom nivou, uključujući državnu vojsku izgrađenu uz međunarodnu pomoć tokom proteklih dvadeset i pet godina, te ponovnog formiranja srpskih snaga. 14. oktobra je Dodik izjavio da će bosansku vojsku natjerati da se povuče iz Republike Srpske (srpske polovine Bosne) tako što će okružiti njihove kasarne, te da, ako Zapad pokuša intervenisati vojnim putem, on ima "prijatelje" koji su obećali podržati srpske ciljeve, za šta se smatra da se odnosi na Srbiju i Rusiju.

Policija bosanskih Srba je provela "protuterorističke" vježbe prošlog mjeseca na planini Jahorina, odakle su srpske snage bombardovale Sarajevo tokom opsade od 1992-1995.

"Ovo je ravno otcjepljenju samo bez objavljivanja," napisao je Schmidt u izvještaju dostavljenom generalnom sekretaru UN-a, Antoniju Guterresu, u petak. Rekao je da Dodikovi potezi "predstavljaju opasnost ne samo za mir i stabilnost u državi i regionu, već bi, ukoliko ne uslijedi odgovor međunarodne zajednice, mogli dovesti i do poništavanja samog Dejtonskog mirovnog sporazuma."

Visoki predstavnik je rekao da je moguće da će doći do sukoba između bosanskih državnih policijskih službi i policije bosanskih Srba.

"Ukoliko se oružane snage BiH [Bosne i Hercegovine] rascijepe na dvije ili više vojska, bilo bi potrebno ponovo razmotriti nivo međunarodnog vojnog prisustva," upozorio je Schmidt.

"Izostanak odgovora na trenutnu situaciju bi Dejtonski sporazum izložilo opasnosti, dok bi nestabilnost BiH imala šire regionalne implikacije," rekao je Schmidt. "Izgledi ka daljim podjelama i sukobu su veoma stvarni."

Schmidtova upozorenja su prenesena dok je Vijeće sigurnosti UN-a pripremalo godišnju rezoluciju o produžavanju mandata za očuvanje mira EUFOR-u i sjedištu NATO-a, u glasanju koje bi se trebalo održati već u srijedu. Moskva prijeti blokiranjem rezolucije ukoliko se iz nje ne ukloni svaki pomen visokog predstavnika.

Kremlj se protivio Schmidtovom imenovanju od strane Vijeća za provedbu mira, ad-hoc multinacionalne organizacije osnovane kako bi provodila Dejtonski mirovni sporazum, te odbijaju priznati njegov autoritet.

"Mislim da Rusija zapravo želi postepeno narušavati autoritet Ureda visokog predstavnika tako što će spriječiti njegovo obraćanje Vijeću," naveo je diplomata blizak raspravi.

Kurt Bassuener, suosnivač i viši suradnik organizacije za osmišljavanje ideja (thinktank-a) Democratization Policy Council (Savjet za politiku demokratizacije), sa sjedištem u Berlinu, je rekao: "Zvuči kao da su Amerikanci, Britanci i Francuzi praktično pristali da zaista umanje pominjanja visokog predstavnika koja su bila uobičajena, koja su se sasvim normalno navodila u svim prethodnim rezolucijama." Dodao je: " Iako to pravno ne podriva visokog predstavnika, politički to sasvim sigurno čini."

Čak i ako se mandat EUFOR-a produži, malo je apetita u EU da se ojačaju malobrojne sile koje su u Bosni preostale. Neke zemlje članice, a naročito Mađarska, podržavaju Dodika.

"Mislim da je spreman kockati se sa mogućnošću, ma koliko neizgledna bila, da mu to može proći tako što će brzo stvoriti nove okolnosti na terenu i računajući na ideju da će konfuzija i odlaganje zavladati i u Sarajevu i u međunarodnoj zajednici, te da u konačnici neće doći do značajnih međunarodnih posljedica," rekao je Jasmin Mujanović, bosanski politički analitičar.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Gabriel Escobar je prošle sedmice Kongresu rekao da SAD rade zajedno sa EU kako bi "osigurali da postoje posljedice za svako ilegalno ili destabilizirajuće djelovanje" u Bosni. Međutim, nije jasno da li bi Bidenova vlada podržala vraćanje nadležnosti održavanja mira NATO-u.

Alida Vračić, direktorica organizacije za osmišljavanje ideja (thinktank-a) Populari, sa sjedištem u Bosni, navela je da neprestan i sve veći osjećaj krize liderima u državi omogućuje da prikrivaju svoje neuspjehe.

"Dodik je podivljao, ali kolektivno se političari nadaju da će poentirati na ovoj krizi, a građani su jedini gubitnici kao što je i očekivano," rekla je Vračić.

"Ova rasprava je dobrodošla jer sprječava svaku smislenu diskusiju poput činjenice da se Sarajevo guši u smogu, da su [regionalne vlade] pronevjerile novac tokom COVID-19 krize, da je smrtnost u Sarajevu veća nego što je bila tokom rata, činjenice da pola države živi u siromaštvu, da smo proveli tačno nula reformi, da se u parlamentu već mjesecima nije raspravljalo o zakonima."

federalna.ba/The Guardian