Josip Šego: Počašćen sam što mogu raditi sa svojim ljudima, ovdje postoji veliki potencijal

Dirigent Josip Šego, Sarajlija sa adresom u Zagrebu, već dvije decenije kroz profesionalni angažman dolazi u Sarajevo. Gostujući u emisiji Art kvart razgovor govorio je o ponovnoj izvedbi opere „Tvrtko, kralj bosanski“, radu sa sarajevskim umjetnicima, stanju opere u Sarajevu, svom profesionalnom putu, ulozi dirigenta, ali i ljubavi prema muzici koja ga prati još od ratnih godina.

„Jako mi je drago da sam tu i da se ovaj razgovor odvija u vrijeme ponovne izvedbe 'Kralja Tvrtka', za koju sam emotivno jako vezan i koju smatram velikim događajem“, kazao je Šego.

„Tvrtko, kralj bosanski“ za mene je velika čast

Govoreći o radu na operi „Tvrtko, kralj bosanski“, Šego je istaknuo da je za njega sama prilika da bude dio takvog projekta predstavljala veliku čast.

Prisjetio se da je još početkom 2000-ih u Zagrebu gledao „Hasanaginicu“, što je za njega, kao nekoga ko je iz Sarajeva otišao kao izbjeglica nakon rata, predstavljalo posebno iskustvo. Nakon „Hasanaginice“ i „Zmaja od Bosne“, uslijedio je rad na „Tvrtku, kralju bosanskom“.

„Jedna velika nacionalna opera koja ima podlogu u historijskim činjenicama i rađena je prema romanu Jasmina Imamovića. To me je povelo da malo više pročitam o tom dobu i vremenu, kako se tada živjelo i kakvi su ljudi bili, jer meni sve ide od ljudi“, rekao je.

„Rijetko nalazim ljude bliske našem mentalitetu“

Šego je istaknuo da mu dolasci i rad u Sarajevu mnogo znače, posebno zbog ljudi s kojima sarađuje.

„Počašćen sam da mogu raditi sa svojim ljudima, da mogu podijeliti sve što želim, jer ovdje je ta energija. Ljude bliske našem mentalitetu rijetko nalazim“, kazao je.

Dodao je da sarajevski ansambl veoma dobro poznaje jer već dugo rade zajedno.

Posebno je govorio o kompozitoru Amaru Jažiću, s kojim je nakon zajedničkog rada postao prijatelj.

„Najznačajnija stvar u svemu tome je činjenica da u današnje doba postoji neko ko može napisati operu koja je pjevna, melodiozna i bogata harmonijama. Ima stil pisanja koji je dovoljno pristupačan široj publici, a dovoljno moderan. Ja sam oduševljen djelom.“

„Hor je jedan od najboljih u regiji“

Govoreći o položaju opere u Sarajevu, Šego je kazao da je za napredak prije svega potreban dobar plan i dobra volja.

„Sve se može. Ono što je ovdje velika otežavajuća okolnost jeste da ansambl nije veliki. A mogao bi biti, nije da nema ljudi – ima ljudi.“

Posebno je pohvalio hor Narodnog pozorišta Sarajevo.

„Hor je relativno malen, ali je jedan od najboljih horova u ovoj regiji. Znam horove u Hrvatskoj, znam nešto u Sloveniji, Makedoniji. Hor je jedan od najboljih horova u regiji, ja to odgovorno mogu reći, bez obzira na to koliko su mali.“

„Dobar muzičar može biti samo dobar čovjek“

Govoreći s velikim poštovanjem o umjetnicima s kojima sarađuje, Šego je naglasio važnost ljudskog odnosa u muzici.

„Dobar muzičar može biti samo dobar čovjek. To je najvažnija stvar.“

Njegov profesionalni put, međutim, počeo je mnogo prije angažmana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Šego je rat proveo u Sarajevu, a grad je napustio u septembru 1995. godine.

„Tada nismo znali da će biti kraj rata. Otišao sam negdje, bilo gdje, s jednim koferom. Nemam pojma gdje idem, ne znam ništa. Ali sam tada znao da hoću upisati Akademiju.“

Muzika tokom rata: „To je bio život“

Šego je klavir počeo svirati sa šest godina, a nižu muzičku školu završio je sa 12. Nakon toga prekinuo je taj obrazovni put i okrenuo se rock muzici.

Dolaskom rata muzika je za njega dobila potpuno drugačije značenje.

„Kao i svim mladim ljudima sa 17 godina, to je bilo jako loše. U to vrijeme sam se dosta psihički povukao od svih tih događanja, ali iz toga se rodilo nešto dobro.“

Tokom rata svirao je u bendu Grafit.

„Za mene je to legendarni bend. To što smo napravili u to doba rata... Muzika je tada bila život, ja bih tako rekao.“

Od Sarajeva do Zagreba i HNK

Nakon odlaska iz Sarajeva, Šego je stigao u Zagreb bez konkretnog plana osim želje da upiše Muzičku akademiju.

„Tamo su mi rekli: 'Nemoj ni pokušati, tamo ti sve preko poznanstava ide.' Međutim, to nije tako. To su predrasude, to nije istina.“

Akademiju je završio, a potom je želio raditi u operi kao korepetitor.

„Mislim da se u životu desi sve što stvarno želimo.“

„Glavna uloga dirigenta je da oživi muziku“

Objašnjavajući šta zapravo radi dirigent, Šego je kazao da je njegov posao prije svega oblikovanje zvuka i muzike.

„Ono što se napiše notama može biti protumačeno na jako puno načina.“

Istaknuo je da prilikom čitanja partiture čuje kako bi fraza trebala zvučati, tempo, dinamiku i artikulaciju.

„Po meni je glavna uloga dirigenta da oživi tu muziku koja je zapisana. Svako to čini na svoj način i sa svojim temperamentom.“

„Na kraju je najvažnija emocija“

Šego smatra da dirigent mora imati i životno iskustvo kako bi na pravi način prenio emociju jednog djela.

„Mislim da ne može biti dobar dirigent sa 20 godina jer nema životnog iskustva. Za mene je u izvedbenom smislu na kraju najvažnija emocija.“

Kada izvedba počne, kaže, ego treba nestati.

„Ide muzika, ide situacija, ide emocija, ide po dramaturgiji kako se radnja odvija. Ako je to dobro proživljeno, to je fenomenalno.“

„Opera nije nešto apstraktno i nedostupno“

Šego smatra da treba razbijati predrasudu da je opera umjetnost namijenjena samo određenom dijelu publike.

„Svi misle da je to nešto apstraktno, nije to za mene. Jeste. Ako ti se ne sviđa, postoji razlog, možda ti je krivo predstavljeno, možda nije dobro. Dođi, vidi.“

Posebno važnu ulogu u stvaranju novih generacija publike, prema njegovom mišljenju, imaju nastavnici muzičkog obrazovanja.

„Prva ta osoba mora djeci prikazati muziku na jedan jako lijep i zanimljiv način. Da muzika nije nešto ne znam šta, nego nešto što nas oplemenjuje.“

Traviata kao prvi susret s operom

Govoreći o djelima koja su posebno utjecala na njega, Šego je izdvojio Mozarta, Wagnera i Puccinija.

Posebno je vezan za Mozartov „Requiem“, koji je izvodio i u Sarajevu, te za „Madame Butterfly“.

Za nekoga ko se prvi put susreće s operom preporučio bi Verdijevu „Traviatu“.

„Traviata je dovoljno jaka da privuče i pričom, dovoljno je melodična i klasična za jako široku publiku. Ako je podjela dobra, mislim da je to jedan naslov koji je jako dobar.“

„Ne želim drugu priču, želim priču koja jeste“

Kada je riječ o savremenim pristupima klasičnim operama, Šego kaže da je donekle konzervativan.

„Ja sam za to da je vrlo jasno šta je jedna Traviata, šta je Turandot, da se zna. Postoji klasična priča. Klasična muzika ne treba puno izlaziti iz konteksta.“

Smatra da režijska interpretacija ne treba potpuno promijeniti izvornu priču.

„Režiseri vole pričati drugu priču dok režiraju, osim one što je napisano. Ja ne želim drugu priču, ja želim priču koja jeste. Može se malo pomaknuti, naravno, ne mora biti baš doslovno.“

„Bilo da su Beatlesi, Mozart ili Amar Jažić, meni je to lijepa muzika“

Iako danas nema mnogo vremena za rock muziku, ljubav prema njoj nije nestala.

„U glavi sviram svaki dan. Nažalost, nemam vremena.“

Njegova velika ljubav ostala je bas gitara, a posljednjih godina ponovo sluša muziku koju je volio ranije.

„Ja to sve vidim kroz energiju. Bili to Beatlesi, Mozart ili Amar Jažić, meni je to sve jedna lijepa muzika kojoj sam otvoren i predan. Volio bih ponovo svirati u rock bendu, ali nemam vremena.“

„To su moji ljudi i to je to“

Govoreći na kraju o vezi sa Sarajevom, Šego je istaknuo da ga grad i ljudi i dalje snažno određuju.

„Ja sam najkompatibilniji s ovim ljudima ovdje. Meni je dosta nekada da dođem samo da slušam kako ljudi pričaju. Ja sam pun već.“

Istaknuo je da je počašćen što često dolazi i što ima dobar odnos sa sarajevskim ansamblom, ali i što je, uz stare prijatelje, stekao mnogo novih.

Prisjetio se da je nakon rata imao period udaljenosti od Sarajeva, dok je u Zagrebu prolazio kroz Akademiju i gradio profesionalni život.

„Nisam se htio vratiti dok nisam došao 2006. I onda – to su moji ljudi i to je to.“

Na kraju razgovora poručio je:

„Neka to bude putokaz da se može i šta se sve može napraviti i da je sve moguće. Sve što želimo je moguće.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.