Jeremy Bowen: UN-ov izvještaj o genocidu najteža optužba protiv Izraela do sada

Jeremy Bowen, dugogodišnji međunarodni dopisnik BBC-a i jedan od najpoznatijih novinara koji izvještava s Bliskog istoka, a svojevremeno i sa Balkana, u svom novom izvještaju prenosi najteže do sada optužbe na račun Izraela. Izvještaj, koji je sastavila posebna komisija UN-ovog Vijeća za ljudska prava, tvrdi da postoje dokazi da Izrael počinjava genocid nad palestinskim stanovništvom Gaze – čime krši Konvenciju o genocidu iz 1948. godine.

Ovo je jedan od najdetaljnijih i najoštrijih dokumenata koji su do sada izašli iz Ujedinjenih nacija u vezi s ratom u Gazi. Njegovi nalazi mogli bi imati dalekosežne posljedice po međunarodno pravo, status Izraela na svjetskoj sceni, ali i po dinamiku sukoba koji traje već skoro godinu dana.

Optužba za genocid – najteža moguća

Izvještaj UN-a navodi da je Izrael prekršio Konvenciju o genocidu, međunarodni ugovor usvojen 1948. godine neposredno nakon Holokausta, u kojem je nacistička Njemačka sistematski ubila šest miliona Jevreja. Sama definicija genocida u toj konvenciji podrazumijeva namjeru da se, u cijelosti ili djelimično, uništi neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa.

U izvještaju se navodi čitav niz radnji koje se kvalifikuju kao djela genocida:

• Namjerno ubijanje civila koje Izrael ima pravnu obavezu da štiti.

• Nametanje nehumanih uslova života koji uzrokuju smrt Palestinaca – uključujući blokadu hrane, vode i lijekova.

• Forsirana raseljavanja stotina hiljada ljudi iz Gaze prema jugu, što se opisuje kao etničko čišćenje.

• Mjere koje sprečavaju rađanje, uključujući napad na najveću kliniku za plodnost u Gazi, u kojem su uništeni hiljade embrija i uzoraka sperme i jajnih ćelija.

Izvještaj također imenuje tri visoka izraelska zvaničnika koje optužuje za podsticanje genocida: ministra odbrane Yoava Gallanta, premijera Benjamina Netanyahua i predsjednika Isaaca Herzoga.

Izrael: “Antisemitske laži”

Izraelska vlada je oštro odbacila optužbe, nazivajući ih „antisemitskim lažima inspirisanim Hamasom“. Izrael i SAD već godinama bojkotuju UN-ovo Vijeće za ljudska prava, smatrajući ga pristrasnim i politički motivisanim.

Izraelski premijer Netanyahu tvrdi da je rat u Gazi čin samoodbrane – kako bi se zaštitili izraelski građani i oslobodili taoci koje su Hamas i Islamski džihad oteli 7. oktobra 2023. godine. Prema izraelskim procjenama, oko 20 talaca je i dalje živo. Netanyahu je ponovio da Palestinci nikada neće dobiti nezavisnu državu između Jordana i Mediterana jer bi to, po njegovim riječima, ugrozilo bezbjednost Izraela.

Posljedice izvještaja – jačanje međunarodnih podjela

Objava ovog izvještaja dolazi u trenutku kada i tradicionalni zapadni saveznici Izraela, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, sve glasnije kritikuju razmjere izraelskih vojnih akcija. Očekuje se da će većina zemalja članica UN-a – uključujući UK, Francusku, Kanadu i Australiju – sljedeće sedmice na Generalnoj skupštini UN-a priznati suverenitet nezavisne palestinske države.

Ovaj potez neće biti samo simboličan – on bi mogao iz temelja promijeniti način na koji se vodi međunarodna debata o budućnosti izraelsko-palestinskog sukoba. Netanyahu je najavio da će se žestoko protiviti ovom priznanju, nazivajući ga nagradom za “terorizam Hamasa”.

Humanitarna kriza u Gazi – glad kao oružje rata

UN-ov izvještaj posebno naglašava da blokada Gaze uzrokuje glad i humanitarnu katastrofu bez presedana. Međunarodna organizacija za procjenu prehrambenih kriza (IPC) upozorava da je glad već zahvatila dijelove Gaze i da stotine hiljada ljudi žive na ivici smrti od gladi.

Izraelske odbrambene snage intenziviraju ofanzivu u Gazi, uključujući bombardovanje i rušenje visokih zgrada koje nazivaju Hamasovim „tornevjima terora“. Prema procjenama UN-a, oko milion ljudi je pogođeno naredbama za evakuaciju i prisilnim preseljenjem.

Pravna bitka koja tek počinje

Iako izvještaj UN-a ima snažan politički i moralni odjek, dokazivanje genocida na sudu je izuzetno teško. Međunarodni sud pravde u Hagu trenutno razmatra tužbu Južnoafričke Republike protiv Izraela, ali se očekuje da će proces trajati godinama.

U međuvremenu, rat u Gazi se nastavlja, a međunarodna zajednica je sve dublje podijeljena. Na jednoj strani su države koje traže trenutni prekid vatre i okončanje opsade Gaze – uključujući i neke zapadne sile – dok su na drugoj strani Izrael i SAD, koji nastavljaju pružati vojnu i diplomatsku podršku za nastavak operacija.

Izvještaj UN-a ne samo da dokumentuje razmjere razaranja i patnje u Gazi, već postavlja pitanje koje će odrediti budućnost cijelog regiona: da li će svijet priznati da je u toku genocid i preduzeti korake da ga zaustavi, ili će dozvoliti da se nastavi pod izgovorom samoobrane?

Kako se priprema novo zasjedanje Generalne skupštine UN-a, odluke koje će međunarodni akteri donijeti u narednim sedmicama mogle bi preoblikovati Bliski istok za naredne decenije.

federalna.ba/BBC