Jedna od tema u Širokom Brijegu i promocija franjevačke kulturno-povijesne baštine

videoprilog Rosande Zovko (Federacija danas)

Široki Brijeg je domaćin dvodnevne Međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Digitalizacija, arhiviranje, očuvanje i promocija nematerijalne kulturne baštine“. Dio je to programa u okviru globalnih aktivnosti obilježavanja dvadesete godišnjice od donošenja Konvencije UNESCO-a o očuvanju nematerijalne kulturne baštine.

Prvi panel Konferencije, pod nazivom “Očuvanje nematerijalne kulturne baštine u lokalnim zajednicama”, posvećen je tradicijskoj kulturnoj baštini stanovnika s područja ZHK-a. Strateški rad na potpori i razvoju kulture i zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa značajan je, poručeno je, s više aspekata: kulturnog, društvenog i turističkog.

„Trudit ćemo se maksimalno dati podršku u suradnji s našim partnerima, ove godine je to Dubrovačko-neretvanska županija, da učinimo sve da se zaštiti naša tradicija, narodne nošnje, napjevi“, kazao je predsjednik Vlade ZHK-a Predrag Čović (HDZ BiH)

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić istakao je kako žele dijeliti iskustva iz korištenja europskih fondova. Podsjetio je kako je su kantoni u BiH koristili pretpristupne fondove: „Nadamo se da će BiH uskoro ući u EU i da će moći koristiti i sve ostale fondove koji su nama donijeli veliki dobitak“.

Jedna od tema o kojima je razgovarano je očuvanje i promocija franjevačke kulturno-povijesne baštine kroz razvoj i promociju kulturne rute Franciscana. Ideja je to koja se razvija više godina, a podrazumijeva uvezivanje franjevačkih samostana i višestoljetne franjevačke kulturne baštine u BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Cilj je da to ne bude samo biciklističko-turistička ruta.

„Već je naša ambicija da je razvijemo kao kulturnu rutu, a krajnja ambicija je da je zajednički ove tri države, nominiramo odnosno kandidiramo za kulturnu rutu Vijeća Europe“, ističe Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda za europske integracije ZHK-a.

Osnova za to ima, kaže fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene, jer franjevački samostani u Bosni i Hercegovini bilježe bogatu povijest ovih krajeva 730 godina unatrag: „Ja vjerujem da ljudi to i dobro poznaju i da su naši samostani otvoreni za sve one koji žele upoznati od knjižnog do umjetničkog blaga pa i samog načina života u franjevačkim samostanima, ali je sigurno dobro povezati tu priču i s turizmom“.

Cilj Konferencije je, kako je istaknuto, razmjena iskustava, novih spoznaja te pristup nematerijalnoj baštini na način da bude povećana njena vidljivost te probudi interes mladih naraštaja za naslijeđe.

federalna.ba

Franciscana turizam