Je li Schmidt za izborni zakon po mjeri HDZ-a?
Novi visoki predstavnik Christian Schmidt izazvao je burne reakcije u Bosni i Hercegovini nakon posljednjeg nastupa. Naime, na simpoziju o euroatlantskoj perspektivi naše zemlje, koji je održan u Njemačkoj, kazao je da Hrvati nisu adekvatno zastupljeni u institucijama i da su Komšića izabrali Bošnjaci. O blokadi države ni riječi.
Deveti je mjesec, a Bosna i Hercegovina još nije usvojila budžet. Državne institucije ne rade. I pored izmjena Krivičnog zakona, genocid se i dalje negira. I sve to je u režiji Milorada Dodika. On ni visokog predstavnika ne priznaje, vrijeđa ga, a politiku Njemačke poredi s Trećim rajhom. Posljednje u nizu, zbog njega, nije prisustvovao najvažnijem vanjskopolitičkom forumu. Sve je to Dodik najavio prije više od mjesec dana: “Narodna skupština je veoma jasno rekla da je ovaj koji sebe predstavlja visokim predstavnikom nelegalan, nelegitiman i da se s njim neće sarađivati i da se neće primjenjivati njegove odluke”.
Osim poruka da građani ne smiju trpjeti blokade, ništa od ovog nije izazvalo konkretnu reakciju Christiana Schmidta. Umjesto trenutnom političkom situacijom, on se bavi izmjenama Izbornog zakona i najavom bojkta općih izbora sljedeće godine. Na konferenciji u Njemačkoj tako je poručio kako je Željko Komšić hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, ali su ga više birali Bošnjaci, te su stoga izmjene izbornog zakona nužne. Da izborni zakon treba mijenjati, jeste činjenica. No je li Schmidt ovime poručio da je za izborni zakon po mjeri HDZ-a?
“Niti on niti Njemačka, koju na neki način predstavlja, nisu poklonici tog modela. On je rekao samo to da se svi moraju osjećati predstavljenima u predstavničkim i izvršnim tijelima Bosne i Hercegovine, time je rekao i to da Bosna i Hercegovina mora fukncionirati kao jedinstvena funkcionalna država i da ne može biti visoko centralizirna nego mora biti decentralizirana”, ističe politolog i politički analitičar Davor Gjenero.
Iako je Bosna i Hercegovina već decentralizirana, sa konferencije je Schmidt poručio i da Hrvati nisu dovoljno zastupljeni u institucijama u Bosni i Hercegovini. Tim pitanjem bavio se i njegov prethodnik, doduše u nešto drugačijem kontekstu.
“Da napravimo možda neki katalog svega što Hrvati imaju defakto, na kantonalnom nivou koliko ima ministara, kakvi su ustavi, da idemo na federalni nivo koliko ima tamo ministara, da li imaju puno ministara finansija, ministara pravosuđa... pa državni nivo, da vidimo ko upravlja indikretnim oporezivanjem, koliko procenata ministara imaju...”, riječi su Valentina Inzka (5.12.2018.).
Novi visoki predstavnik najavljen je kao odličan poznavatelj prilika na Balkanu i Bosni i Hercegovini. Naši sagovornici misle da ove poruke ipak nisi rezultati ozbiljnih analiza nego neinformiranosti.
“Mislim da Schmidtu trebamo dati 100 dana kao što dajemo svakoj novoj Vladi da se malo informiše bolje i da stekne bolju sliku. Mislim da ovo nisu ispravne informacije koje on daje i da je dovoljno samo da pogleda zastupljenost HDZ-a u domovima naroda i federalnog parlamenta i državnog, pa bi mu bilo jasno da su Hrvati i previše zastupljeni, to jest HDZ”, navodi politička analitičarka Ivana Marić.
Može li se iz izjava Christiana Schmidta iščitati njegov budući smjer djelovanja ili je sve samo pokušaj balansiranja i pravdanje uloge “hrvatskog prijatelja”? Njemačko jasno zahtijeva izmjene izbornog zakona u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Jedno je sigurno - od Schmidta se mnogo očekuje, a pitanje je čija će očekivanja ispuniti?
federalna.ba