Je li aktivizam otišao skoro do vandalizma?

videoprilog Ane Skopljak (Svijet)

Aktivisti za klimu nekada su osvajali tornjeve, obustavljali saobraćaj, demonstirali ulicama, pravili pogrdne i smiješne figure svjetskih lidera kako bi skrenuli pažnju na probleme za koje se zalažu. Posljednjih sedmica aktivizam je otišao u drugom smjeru skoro do vandalizma. Sve s ciljem skretanja pažnje, ali čemu je tu umjetnost kriva?

Skupina klimatskih aktivista grupe „Just oil“ prije nekoliko dana zalila je jedno od najpoznatijih djela Van Gogha „Suncokrete“ u pariškom muzeju kantom paradajz supe.Zašto- kako bi skrenuli pažnju javnosti na klimatske promjene

"Šta je vrijedno više, umjetnost ili život? Je li vrijedna više od hrane ili pravde? Jeste li više zainteresovani da zaštitite sliku ili da zaštitite našu planetu i ljude?", pita aktivistica pokreta "Just oil".

Djelo nastalo 1888. godine srećom bilo je zaštićeno staklom. Nedugo nakon Van Gogha, druga žrtva bila je slika „Stogovi sijena“ Clauda Moneta izložena u njemačkom muzeju. Oružje za Moneta- pire krompir.

"Ljudi gladuju, ljudi se smrzavaju, ljudi umiru. Nalazimo se u klimatskoj katastrofi. Sve čega se vi plašite je supa od paradajza ili pire krompir na slici. Znate čega se ja plašim? Plašim se jer nauka kaže da nećemo moći da hranimo svoje porodice 2050. godine. Je li potreban pire na slici da vas natjera da slušate?"

Takođe, u muzeju voštanih figura stradala je i figura kralja Charlesa, zaslađena tortom. S jedne strane- vandalizam, uništavanje umjetničkih djela vrijednih milione, starih nekoliko stotina godina. Djela vrijednih društvu i umjetničkom stvaralaštvu. S druge strane veoma dobar način skretanja pažnje na probleme. Znači li to da čovječanstvo ne može riješiti problem bez nasilja, ili bar skrenuti pažnju na problem bez nasilja?

federalna.ba

aktivizam vandalizam