Javni dug Francuske dostigao rekordnih 119 posto BDP-a

Javni dug Francuske dostigao je rekordni nivo tokom dva mandata predsjednika Emmanuela Macrona, a stanje javnih finansija nameće se kao jedno od ključnih pitanja uoči predsjedničkih izbora naredne godine.

Dug trenutno iznosi 119 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a francuska vlada očekuje da će naredne godine porasti na gotovo 122 posto, uprkos predloženim smanjenjima potrošnje vrijednim 54 milijarde eura.

Ministar zadužen za budžet David Amiel poručio je da su rezovi neophodni, dok vladu očekuje težak proces njihovog usvajanja u parlamentu.

– Ne možemo gurati prašinu pod tepih – rekao je Amiel.

Francuska ni naredne godine neće biti blizu uravnoteženog budžeta, a vlada očekuje da će ponovo premašiti ograničenja Evropske unije koja se odnose na javne finansije.

Dug postaje važna tema pred izbore

Pitanje smanjenja duga već je otvorilo političke rasprave. Predsjednički kandidat radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon predložio je poništavanje francuskih državnih obveznica koje se nalaze u posjedu Evropske centralne banke (ECB), tvrdeći da bi se na taj način oslobodila sredstva za javne investicije.

Predstavnici desnice njegov prijedlog smatraju nerealnim, dok se liderka krajnje desnice Marine Le Pen zalaže za reforme kojima bi se javne finansije dovele u red.

– Zamrzavanje ovog duga znači njegovo pretvaranje u vječiti dug, odnosno dug bez roka otplate i s niskom ili nultom kamatnom stopom – rekao je Mélenchon, navodeći da bi takav potez u praksi bio jednak njegovom poništavanju.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde ocijenila je da bi takav prijedlog predstavljao „direktno kršenje“ sporazuma EU-a, kojima je zabranjeno finansiranje nacionalnih vlada putem centralne banke.

Upozorila je i da bi kreditori nakon zamrzavanja duga mogli zahtijevati znatno nepovoljnije uslove prilikom budućeg zaduživanja Francuske ili odbiti da joj pozajmljuju novac.

Prema podacima francuskog Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomska istraživanja, javni dug Francuske krajem juna iznosio je 3,596 biliona eura, odnosno 119 posto BDP-a. Prije pandemije koronavirusa iznosio je oko 98 posto BDP-a.

Poređenja radi, odnos javnog duga i BDP-a u eurozoni krajem prvog kvartala 2026. iznosio je 88,9 posto. U Grčkoj je bio 143,5 posto, a u Italiji 138,9 posto.

Troškovi kamata premašit će izdvajanja za odbranu i obrazovanje

Francuska već decenijama troši više nego što ostvaruje prihoda, a posljednji uravnoteženi budžet imala je 1973. godine. Rast duga ubrzan je tokom pandemije, a zatim i energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Vlada je tada izdvajala značajna sredstva kako bi podržala kompanije i zaštitila građane od rasta cijena energije. Javni dug porastao je s oko 98 posto BDP-a 2019. na 114 posto 2020. godine.

Rast kamatnih stopa dodatno je povećao troškove servisiranja duga, koji sada čine oko sedam posto državnog budžeta.

Očekuje se da će Francuska 2027. samo za kamate izdvojiti više od 90 milijardi eura. To je više od planirane potrošnje za odbranu, koja iznosi 63,4 milijarde eura, kao i za obrazovanje, za koje je predviđeno 65,5 milijardi eura.

Agencija Scope u septembru je snizila dugoročni kreditni rejting Francuske, navodeći rast javnog duga, trajno visoke fiskalne deficite i ograničen napredak u provođenju strukturnih reformi.

Fitch Ratings je, s druge strane, u augustu zadržao francuski suvereni kreditni rejting na nivou A+ sa stabilnim izgledima, ističući veliku i raznovrsnu ekonomiju, stabilan bankarski sektor i široku bazu investitora.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.