Jake diplomatske aktivnosti uoči sastanka Upravnog odbora PIC-a

Prilog: Maida Alić

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u sljedeća dva dana odlučit će o novom visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini nakon što je ostavku podnio Kristijan Šmit (Christian Schmidt). Dva su kandidata koja se ističu. Italijan Antonio Zanardi Landi favorit je i Sjedinjenih Američkih Država, a Francuzi će predložiti Renea Trokâ (René Troccaz), koga podržavaju Velika Britanija i Njemačka. Izborom Landija ili Trokaa bit će jasno hoće li glavnu riječ u radu OHR-a sljedećih godina voditi Evropa ili Amerika.

Italijan Zanardi Landi kandidat je koga favoriziraju Amerikanci. Uvjeravaju da je riječ o diplomatu koji svojim iskustvom može pomoći Bosni i Hercegovini. Međutim, njegovo potencijalno imenovanje naišlo je na otpor u Bosni i Hercegovini, ali i iz nekih zemalja Evropske unije, i to zbog njegovih bliskih veza sa Srbijom i Rusijom. Francuska, uz podršku Njemačke i Velike Britanije, stoga predlaže da novi visoki predstavnik bude Rene Trokâ. Ministar za Evropu i vanjske poslove Francuske Benžamen Hadad (Benjamin Haddad) i ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Gunter Krihbaum (Gunther Krichbaum) uoči sjednice PIC-a razgovarali su sa bh. zvaničnicima. Poručili su da OHR ostaje ključni garant sigurnosti. Ministar Hadad poslao je vrlo indikativnu poruku kazavši da ne smiju dozvoliti da se rivalske zemlje miješaju u regiju susjedstva Evropske unije:

"Balkan je u srcu Evrope. Prije 30 godina rat je razorio ovu regiju. Ne smijemo to zaboraviti, a još manje dopustiti da se rivalske sile miješaju u naše susjedstvo kako bi poticale nestabilnost. Naše kontinuirano prisustvo ovdje važno je sigurnosno pitanje i to sam postavio kao jedan od prioriteta svog djelovanja."

Jasne poruke u Sarajevu je poslao i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta (Costa):

„BiH nije tamo gdje je bila 1995, ostvaren je znatan napredak.“

Evropskoj uniji očito je stalo, ali je pitanje koliko ima snage suprotstaviti se američkom utjecaju. Amerikanci žele svog kandidata, ali prije svega zbog interesa koje imaju u Bosni i Hercegovini. Prvi i ključni interes je Južna plinska interkonekcija, ali i drugi infrastrukturni projekti. Stoga im na čelu OHR-a treba diplomata koji može ubrzati procese koji su njima važni, poput državne imovine. Ambasador Bosne i Hercegovine u Vašingtonu Sven Alkalaj:

„Amerika je imala poziciju broj dva u OHR-u. Sada će ona aktivno da učestvuje u izboru.“

Izbor Šmitovog nasljednika otkrio je dosad najdublje podjele sa dvije strane Atlantika. SAD ide ka tome da prekrši prešutni dogovor star tri decenije da Evropljanima pripada pozicija visokog predstavnika, a Amerikancima mjesto prvog zamjenika i supervizora za Brčko. Samo u jednoj stvari Brisel i Vašington trenutno se slažu: bonske ovlasti moraju biti korištene znatno rjeđe.

Istovremeno, izbor Šmitovog nasljednika ukazuje i na duboke podjele unutar same Bosne i Hercegovine. U Federaciji postoji snažna podrška zadržavanju i jačanju OHR-a, dok je u entitetu Republika srpska prisutan optimizam da se ide ka njegovom postepenom ukidanju. Eventualno zatvaranje OHR-a moglo bi se desiti samo uz uvjet da budu provedene ozbiljne ustavne reforme koje bi omogućile funkcionalnije donošenje odluka i uklonile mogućnosti političkih blokada, smatraju analitičari. Izvori iz diplomatskih krugova kažu da je predloženo i spajanje OHR-a i Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Time bi bilo riješeno i imenovanje novog visokog predstavnika, a to bi bio sadašnji ambasador Evropske unije u BiH Luiđi Soreka (Luigi Soreca). Sigurno je da sve zavisi od političkog dogovora velikih sila, prije svega Sjedinjenih Država, koje imaju dominantan utjecaj. U međuvremenu, administracija Donalda Trampa (Trump) predložila je penzionisanog brigadnog generala Ronalda Džonsona (Johnson) za novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini. Džonson nije samo bivši visoki vojni zvaničnik nego i aktivni zagovornik sigurnosne politike koju promoviraju Tramp i američki ministar odbrane Pit Hegset (Pete Hegseth). U javnim istupima posljednjih godina snažno je podržavao reforme američkog odbrambenog sistema, tvrdeći da Sjedinjene Države moraju ubrzati proizvodnju oružja i modernizirati vojnu industriju kako bi zadržale stratešku prednost nad Kinom i Rusijom.