Jajce domaćin izložbe posvećene kulturi sjećanja na genocid u Srebrenici

Povodom prošlogodišnjeg komemoriranja trideset godina od počinjenog genocida u Srebrenici, između ostalih programa održan je i prvi saziv Umjetničke kolonije Srebrenica – Potočari 2025 koji je realiziran na osnovu sporazuma o saradnji između Memorijalnog centra Potočari i Univerziteta u Sarajevu.

U sazivu kolonije je učestvovalo šest uposlenika Akademije likovnih umjetnosti - Admir Mujkić, Ira Skopljak Viteškić, Adi Karailo, Amer Hadžić, Salem Pezić i Ćazim Hadžimejlić, kao i alumni akademije Džeko Hodžić, Samir Sufi, Adis Lukač, Džejlana Karaman Pašić, Samir Hažbić, Mehmed Muratiović, Adnan Dupanović i Miralem Brkić.

Radovi nastali na ovoj kolonii postali su dio slikarske zbirke Muzeja genocida Memorijalnog centra Potočari. Poslije predstavljanja u Galeriji ALU ova izložba će danas biti predstavljena u Domu kulture Jajce, a potom i u Gradskoj galeriji Bihać i JU Muzej Tešanj.

Umjetnost u službi kulture sjećanja

Direktor Doma kulture Jajce Fikret Čančar govoreći o ovoj izložbi i njenom značaju ističe da je memorijalizacija onog što se desilo u Srebrenici važna za sve ljude na čitavoj planeti, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu.

- Genocid u Srebrenici opomena je svima nama pa smo tako iskoristili priliku da povodom obilježavanja njegove godišnjice upriličimo i adekvatan kulturni događaj kojim ćemo dati doprinos tom obilježavanju. Radovi nastali na prvoj likovnoj koloniji u Memorijalnom centru u Potočarima, nakon Sarajeva bit će izloženi i u Jajcu. Činjenica da smo stali u red gradova koji će obilježiti godišnjicu genocida u Srebrenici na ovaj način važna je, pa je svakako prilika Jajčanima da daju doprinos time što će posjetiti izložbu i dati puni smisao njenom postavljanju - izjavio je Čančar. 

Slikar iz Jajca Samir Hažbić ističe da je za njega učešće na prvom sazivu Umjetničke kolonije Srebrenica-Potočari 2025. bila velika čast i još veća odgovornost.

- Tema genocida je toliko teška i kompleksna da od umjetnika traži da njegov rad pored postulata struke mora da prikaže saosjećanje, nadu, počast žrtvama i da kulturu sjećanja kao trajnu kategoriju ugradi u naše živote. Kako da svijetlo pobijedi mrak i kako da dobro nadvlada zlo bila je moja tema u stvaralačkom činu kojom sam se predstavio na koloniji - kazao je Hažbić.

Umjetnica i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Amela Hadžimejlić kaže da je od završetka rata Potočare i Srebrenicu posjetila tri puta. Hadžimejlić nije učestvovala prošle godine te je podijelila impresije sa ovogodišnje kolonije.

- Ove godine sam po prvi put imala priliku da kroz učešće u grafičkoj radionici likovne kolonije izrazim duboko poštovanje i suosjećanje sa žrtvama. Tokom rada u Memorijalnom centru Potočari, u saradnji s kolegama s Odsjeka za grafiku ALU Sarajevo te umjetnicima i profesorima iz regije (Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Slovenije), kreirano je jedanaest grafičkih mapa pod nazivom "11/7", koje su darovane Memorijalnom centru Potočari.  U okviru radionice organizovana je i mala škola grafičke umjetnosti za srebreničku djecu, a projekat je krunisan svečanom ceremonijom potpisivanja i izložbom autorskih grafičkih listova. Najveća vrijednost ove kolonije, uz nadu da će postati tradicionalna, ogleda se u očuvanju kulture sjećanja, ali i u širenju spoznaje o potpunom besmislu, gnusnosti i sljepilu ljudske prirode u činjenju masovnih zločina. Moj lični doprinos tom sjećanju je grafički list pod nazivom "Tužba nijemog svjedoka", rađen u tehnici dubokog tiska, kombinovanom tehnikom bakropisa i gravire. Rad prikazuje gavrana kao simbol duše, koji drži cipelu pronađenu u masovnoj grobnici, dok se u pozadini prožimaju nježni pejzaži prirode i tokovi ispisanih riječi, želja, molitvi i nada - istakla je Hadžimejlić.

federalna.ba/Fena

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.