Izraelsko-američki rat protiv Irana eskalira širom regije

Rat na Bliskom Istoku sve se više širi te zahvata i ključne pomorske rute. Centralna američka komanda objavila je da je u američkim napadima tokom noći u Hormuškom moreuzu uništen veći broj iranskih ratnih brodova, među kojima je bilo i 16 minopolagača. U izraelskim napadima širom Libana broj poginulih dostigao je 570. U toku je vanredni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a posvećen Libanu. Dvanaestog dana sukoba Iran je pokrenuo 37. val operacija širom Zaljeva.                   

Izraelsko-američki rat protiv Irana eskalira širom regije. Iran je tokom noći i jutros raketama i dronovima napao više zaljevskih zemalja, uključujući Izrael, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate. U 37. valu iranskih operacija, sirene za uzbunu i eksplozije odjekivale su u više dijelova Izraela, dok je Bahrein upozorio stanovnike da potraže sklonište. Istovremeno, Izrael i Sjedinjene Države uzvraćaju zračnim udarima na iranske ciljeve. Nastavljeni su i izraelski napadi na Liban, gdje je broj poginulih dostigao 570, a 667 hiljada ljudi je raseljeno. Noćas je pogođena i stambena zgrada u centru Bejruta. Reakciju Teherana izazvala je izjava izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Sara, da će, u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama, odlučiti kada će završiti vojne operacije protiv Irana:

„Ne smijemo propustiti ovu priliku sa djelimičnim rezultatima. Zato ćemo nastaviti do trenutka kada mi i naši partneri budemo smatrali prikladnim da stanemo. Nismo blizu tome, kao što je juče rekao američki predsjednik. Konsultovaćemo se s našim američkim prijateljima kada budemo smatrali da je pravo vrijeme za to. Ne tražimo beskonačni rat.“

Iranska revolucionarna garda, međutim, poručila je da će Iran biti taj koji će odrediti kraj rata. Nakon što je juče izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao Irance da ustanu protiv režima, vrhovni komandant sigurnosnih snaga Islamske Republike Ahmad Reza Radan uputio je jasnu poruku:

„Ako neki izađu na ulice na zahtjev neprijatelja, mi ih nećemo gledati kao demonstrante ili nešto slično. Gledaćemo ih kao neprijatelje i postupićemo s njima kao što bismo postupili s neprijateljem. Sva naša djeca su spremna pucati.“

Teheran je objavio popis potencijalnih meta i zaprijetio razornom odmazdom protiv američkih i izraelskih ciljeva. Evropska unija podijeljena je u pogledu podrške bilo kojoj strain. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je dolazak ukrajinske delegacije u Zaljev:

“Naš tim, uključujući vojno osoblje i Rustema Umerova, na putu je ka Perzijskom zaljevu, gdje mogu pomoći u zaštiti života i stabilizaciji situacije. Iranski režim je efikasno blokirao Hormuški moreuz, jednu od glavnih ruta za snabdijevanje naftom i plinom globalnog tržišta. Ovo je glavni izvor nestabilnosti. Niko u svijetu još ne može reći koliko će sve ovo trajati, ali je važno da zaštita života počne efikasno funkcionirati što je prije moguće.”

Premijerka Italije Đorđa Meloni izjavila je da se Iranu ne smije dopustiti nuklearno oružje, ali je osudila američko-izraelsku intervenciju kao kršenje međunarodnog prava:

“Prijetnje postaju sve strašnije, a jednostrane intervencije izvan okvira međunarodnog prava se množe, uključujući američku i izraelsku intervenciju protiv iranskog režima. Intervenciju u kojoj, dozvolite mi da odmah kažem kako bi izbjegli bilo kakav nesporazum, Italija ne učestvuje i ne namjerava da učestvuje.”

Pedro Sančez, premijer Španije, države koja je ranije isključila mogućnost ulaska u rat, poručio je da bi Sjedinjenim Državama trebalo ukinuti pravo veta u UN-u.