Izrael ignoriše Trumpa: Zašto Izrael ne prestaje bombardovati uprkos obećanjima?
Zamisli da u ruševinama Gaze, gdje se eho eksplozija miješa sa šapatima nade u mir, američki predsjednik izdaje ultimatum – hoće li njegov plan za oslobađanje talaca konačno ugasiti plamen dvogodišnjeg pakla, ili će Izraelove snage i dalje marširati kroz grad, ignorirajući pozive na smirivanje? Danas, 4. oktobra 2025., izraelska vojska je upozorila civile da se ne vraćaju u Gazu, uprkos Trumpovom zahtjevu za trenutnim prestankom bombardovanja, dok Hamas signalizira spremnost za pregovore. Ovo nije samo o vojnim manevrima – ovo je geopolitička šahovska partija gdje svaki potez košta živote, a svjetski lideri zadržavaju dah pred mogućim preokretom. Uronite u dubinu sukoba koji je već usmrtio preko 66.000 Palestinaca, podržano najnovijim izvještajima iz regije.
Nastavak ofanzive: Upozorenja i noćni napadi u Gazi
Izraelska vojska je danas saopćila da nastavlja operacije u gradu Gazi, upozoravajući stanovnike da se ne vraćaju u to područje zbog "izuzetne opasnosti". Pukovnik Avičaj Adrej, portparol koji govori arapski, napisao je na platformi X: "Izraelske snage i dalje sprovode operacije u Gazi i izuzetno je opasno vratiti se tamo. Reč je o vašoj bezbednosti, izbegavajte povratak na sever ili približavanje područjima gde su snage aktivne, uključujući i južni deo Pojasa Gaze." Civilna odbrana Gaze izvijestila je o desetinama napada tokom noći, uključujući šrapnele u Tuffah kvartu, Bureiju i Khan Yunisu, što je rezultiralo smrću najmanje 59 Palestinaca u posljednjih 24 sata, prema Al Jazeeri i Reutersu. Ovo dolazi uprkos Trumpovom pozivu da Izrael "odmah prestane bombardovati Gazu" nakon što je Hamas petak uveče objavio spremnost za hitne pregovore o oslobađanju talaca i okončanju rata, kao dio 20-točkog plana koji uključuje razmjenu 48 živih i mrtvih Izraelaca za preko 1.000 palestinskih zatvorenika. Izrael je jutros potvrdio pripremu za prvu fazu plana – oslobađanje talaca u 72 sata uz postepeno povlačenje snaga – ali bez spominjanja prekida vatre, naglašavajući "defanzivne operacije" i eliminaciju prijetnji.
Trumpov plan kao most između rata i mira
Trumpov plan – predstavljen u Bijeloj kući sa Benjaminom Netanyahuuom – nudi Hamasu "pobjedu" koju mogu prodati bazama: oslobađanje zatvorenika, nagli priljev humanitarne pomoći (uključujući obnovu infrastrukture poput vode, elektrike i bolnica) i ulazak u pregovore bez trenutne demilitarizacije, ali zahtijeva predaju kontrole nad Gazom "tehničarima" podržanim UN-om, Crvenim križem i arapskim zemljama, te uništenje tunela i oružja. Prema izvorima poput The New York Timesa i The Guardiana, ovo je evolucija prethodnih američkih prijedloga iz siječnja 2025., sa fokusom na 48-časovnu razmjenu i tampon zonu duž granice, što bi omogućilo Izraelu "završiti posao" protiv Hamasa bez potpune okupacije. Hamasova "principijelna" suglasnost, sa zahtjevima za revizijama (kao što je odbijanje potpune demilitarizacije prije povlačenja IDF-a), odražava unutarnju podjelu: političko krilo vidi ovo kao preživljavanje, dok militantno krilo, oslabljeno gubicima od 40 komandanata od marta (prema ACLED-u), oprezno pristaje na dijalog u Kairu koordiniran od Katara i Egipta. Ovo bi moglo dovesti do "trajnog mira na Bliskom istoku", kako Trump tvrdi na X-u, ali zahtijeva koordinaciju sa saveznicima poput Saudijske Arabije i Irana, čiji utjecaj na Hezbollah i druge frakcije (kao Islamski džihad i PFLP) može ubrzati ili sabotirati proces.
Izraelska nepopustljivost kao prijetnja krhkom diplomaciji
Izraelovo insistiranje na ofanzivi uprkos Trumpovom pritisku otkriva duboke pukotine: Netanyahuuov kabinet, suočen sa optužbama za ratne zločine od Međunarodnog kaznenog suda, vidi plan kao "slabost" koja bi omogućila Hamasu opstanak, slično prekidanju primirja u martu kada su optužili militantce za sabotiranje. Kritičari poput NPR-a i BBC-ja ističu da tri manje palestinske frakcije (saveznice Hamasa) odbile plan kao "uništavanje palestinske stvari", jer daje Izraelu legitimaciju nad Gazom bez jamstava za suverenitet, dok blokada – pooštrena zatvaranjem prelaza u martu – dovodi do gladi i humanitarne katastrofe sa 160.000 ranjenih i uništenim bolnicama. S druge strane, Hamasova spremnost za pregovore može biti taktika za kupovinu vremena, kao u ožujku, gdje su koristili primirje za reorganizaciju, prema Reutersu. Ovo odražava širi cinizam: Trumpov "umjetnost dogovora" služi američkim izborima 2026., ali bez sankcija za Netanyahua ili UN-ovog nadzora, ostaje iluzija gdje Palestinci plaćaju cijenu geopolitičkih igara, a Izraelova "defanzivna" operacija riskira eskalaciju sa susjedima poput Libanona.
Šta slijedi: Pregovori u Kairu i noć tišine u ruševinama
Noćas su izraelske snage prešle na "minimalne aktivnosti" prema Army Radiju i Times of Israelu, pripremajući se za prvu fazu plana sa pregovorima u Kairu sutra (5. oktobra), koordiniranim od Katara, Egipta i SAD-a. Trump je proslavio na X-u: "Svi su ujedinjeni za mir – blizu smo postizanja", pozivajući na smirivanje, dok je Gaza doživjela "neobičnu tišinu" prvi put u mjesecima, prema Al Jazeerinim reporterima. Hoće li Izrael zaista zaustaviti bombardovanja i dopustiti pomoć, ili će "defanzivne operacije" dovesti do nove eskalacije? Da li će Hamasove revizije (kao odbijanje demilitarizacije) zapeti dijalog, ili će frakcije poput Hezbolaha blokirati mir? I kako će ovo utjecati na širi Bliski istok – hoće li Arabija blagosloviti plan, ili će sjene 7. oktobra 2023. ponovo obaviti regiju? Ova pitanja vise u zraku poput dimnog oblaka nad Gazom, obećavajući ili svjetlost ili novu tamu – ostanite uz nas da vidite hoće li mir konačno dobitak krila.
federalna.ba/Mirza O.