Izložba 'Naša žena' istražuje prisutnost, djelovanje i naslijeđe žena BiH nakon 1945. i 1995. godine

Izložba "Naša žena", koja predstavlja rezultate projekta posvećenog ulozi žena u obnovi društva nakon 1945. i 1995. godine, bit će otvorena večeras u 19.00 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Izložba dokumentira načine na koje su žene, u poratnim periodima, aktivno doprinosile rekonstrukciji zajednica – kroz rad u obrazovanju, zdravstvu, kulturi, socijalnoj zaštiti, aktivizmu i svakodnevnom životu.

Izložba “Naša žena” istražuje prisutnost, djelovanje i naslijeđe žena u Bosni i Hercegovini kroz dva ključna perioda – nakon 1945. i 1995. godine.

U fokusu postavke nalazi se žensko iskustvo kao prostor društvenih promjena, političkih isključenja i različitih oblika otpora.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, žene postaju ključne akterke u obnovi i transformaciji društva.

Organizirane kroz Antifašistički front žena (AFŽ) učestvuju u izgradnji novog poretka, promovišući ravnopravnost, solidarnost i kolektivni rad.

U ovom periodu, žene masovno prelaze iz sela u gradove, zapošljavaju se u fabrikama i industriji, ali istovremeno vode borbu s duboko ukorijenjenim patrijarhalnim normama.

Izložba također otvara važna pitanja: Koji su bili najveći izazovi za žene u poslijeratnoj obnovi? Kako je njihovo uključivanje u javni, politički i ekonomski život uticalo na društvo? Da li su ideali ravnopravnosti zaista zaživjeli ili su ostali u sjeni potreba države?

Umjetnica Andreja Dugandžić se predstavila radom "Opći spisi“ koji tematizira rad Glavnog odbora Antifašističkog fronta žena BiH u periodu 1945. do 1951.godine.

Dugandžić navodi da je iz obimne dokumentacije vadila citate koji upućuju na sve probleme kroz koje je pokret na terenu prolazio.

Na izložbi se nalaze 84 citata koji upućuju na razne tematike vezano za emancipaciju i svakodnevni život žena.

Voditeljica/projektna koordinatorica projekta Žene, mir sigurnost u UN Women BiH Edita Miftari istakla je da saradnja sa Historijskim muzejom BiH pokazuje koliko su institucije kulture važne u njegovanju kulture sjećanja i promocije rodne ravnopravnosti.

- Ova izložba nam je omogućila da kroz umjetnost i naslijeđe ispričamo priču o ženama koje su gradile i obnavljale naše društvo, ali su često ostajale nevidljive. Izložba "Naša žena" podsjeća da žene nisu bile samo svjedokinje ratova nego i nositeljice društvene obnove. One su bile ključne akterke mira, sigurnosti i svakodnevnog života - kazala je, između ostalog, Miftari.

Ona je također istakla da je Historijski muzej BiH postao prva institucija kulture u zemlji i regiji koja se pridružila globalnom kontekstu "Žene, mir, sigurnost i humanitarno djelovanje“.

Direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović kazala je da se ova izložba koja prati dva historijska perioda sastoji od arhivskog materijala, fotografija, privatnih arhiva, arhiva organizacija.

Također su u postavku uključene i umjetnice Bosne i Hercegovine koje su kroz dostupnu građu reagovale na umjetnički način.

Svoje viđenje žene u različitim periodima prezentirale su: Alma Gačanin, Kasja Jerlagić, Adna Muslija i Andreja Dugandžić.

Ovogodišnja izložba simbolično se otvara u godini obilježavanja 25. godišnjice Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, čime se dodatno naglašava važnost ženskog doprinosa miru, sigurnosti i društvenoj obnovi u Bosni i Hercegovini.

Izložba je dio projekta Women of Bosnia and Herzegovina – Connecting Past and Present, kojeg zajednički realizuju Historijski muzej BiH i Fond generalnog sekretara UN-a za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini.

Fena/federalna.ba