Izetbegović: Podrška Rezoluciji je pitanje istine, humanosti i podrške porodicama žrtava

Izetbegović: Podrška Rezoluciji je pitanje istine, humanosti i podrške porodicama žrtava

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pisma ministrima vanjskih poslova svih država članica Ujedinjenih nacija u kojem je zatražio podršku za usvajanje Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.

Izetbegović se ministrima obratio u svojstvu bivšeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine u dva mandata, kao predsjednik najveće političke partije u našoj zemlji koja u najvećoj mjeri artikulira političku volju Bošnjaka, ali prije svega kao čovjek i pripadnik naroda nad kojim je 1995. godine izvršen genocid, saopćeno je iz SDA.

- Kao što znate, Generalna skupština Ujedinjenih nacija uskoro bi trebalo da glasa o Rezoluciji kojom bi se trajno sačuvalo sjećanje na žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine u "Zaštićenoj zoni UN – Srebrenica", osudivši negiranja genocida, te glorifikaciju počinilaca tog strašnog zločina - navodi se u pismu.

Bosna i Hercegovina je, kako se dodaje, u periodu od 1992. do 1995. godine bila izložena brutalnoj agresiji, koja je praćena najtežim ratnim zločinima. U pokušaju da jedan dio Bosne i Hercegovine pripoje Srbiji, potpomognute tadašnjim srbijanskim režimom kojeg je predvodio Slobodan Milošević, snage bosanskih Srba su na teritoriji koju su kontrolirale sistematski provodile masovne zločine, uključujući etničko čišćenje stanovništva koje ne pripada srpskom narodu, masovna silovanja i zatvaranje u koncentracione logore. U zločinačkoj kampanji su porušene i sve bogomolje Bošnjaka (muslimana) i Hrvata (katolika).

Zločini su počinjeni u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Glavni grad Sarajevo je skoro četiri godine bio pod opsadom, tokom koje je granatama i snajperima ubijeno više od 11.000 ljudi, među kojima 1.601 dijete.

Genocid u Srebrenici je bio kulminacija zločinačkog projekta kojeg je provodio politički i vojni vrh bosanskih Srba, predvođen Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem.

 - Posebno je važno napomenuti da je opkoljena enklava Srebrenica Rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti UN 16. aprila 1993. godine proglašena „zaštićenom zonom UN“, te da je nakon toga bila demililtarizirana. Hiljade civila i izbjeglica iz okolnih područja potražilo je utočište u Srebrenici, pod zastavom i zaštitom UN-a. U brutalnom napadu na enklavu, u samo nekoliko dana jula 1995. godine, ubijeno je više od 8.300 zarobljenih muškaraca i dječaka. Njihova tijela su zakopana u masovne grobnice. U pokušaju da prikriju počinjeni zločin, zločinci su masovne grobnice dodatno oskrnavili premještajući tijela po dolinama i brdima istočne Bosne, u sekundarne i tercijarne masovne grobnice. Brojni su primjeri da su posmrtni ostaci jedne žrtve pronažaleni na dvije, tri ili čak četiri različite lokacije. Mnoge žrtve ni do danas nisu pronađene - navodi Izetbegović u pismu.

Dodao je da je genocid u Srebrenici historijska i pravna činjenica utvrđena u brojnim presudama pred dva suda Ujedinjenih nacija: Međunarodnim sudom pravde (ICJ) i Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Međunarodni sud pravde je 2007. godine utvrdio da su genocid nad Bošnjacima u Srebrenici počinili pripadnici tzv. „Vojske Republike Srpske“ i policije Republike Srpske (sada jednog od entiteta u Bosni i Hercegovini nastalog nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma), a da je Republika Srbija odgovorna zbog nesprečavanja genocida.

 - Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju za udruženi zločinački poduhvat, genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine, osuđeno je gotovo kompletno političko i vojno srpsko rukovodstvo. Nažalost, godinama nakon izrečenih presuda UN-ovih međunarodnih sudova, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, kao ni u Republici Srbiji, nije došlo do suočavanja sa gorkom istinom - stoji u pismu.

Naprotiv, ističe Izetbegović u pismu, politički lideri bosanskih Srba i Republike Srbije uporno i sistematski negiraju genocid i glorifikuju njegove izvršioce. Kao primjere glorifikacije ratnih zločinaca naveo je da je Narodna skupština Republike Srpske 2016. godine odlikovala Radovana Karadžića, kojeg je zbog genocida i zločina protiv čovječnosti Međunarodni krivični sud u Hagu osudio na doživotni zatvor, te da se u brojnim gradovima entiteta Republika Srpska i Srbije postavljaju spomen-ploče i iscrtavaju murali s likom Ratka Mladića, osuđenog na istu kaznu pred istim sudom za iste zločine, s porukom da je - heroj.

- Negiranje genocida u Srebrenici i glorifikacija njegovih počinilaca razlozi su zbog kojih je neophodno da Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvoji Rezoluciju. To će biti nova prilika za suočavanje sa istinom i nova šansa za pomirenje. To je prilika i da se ponovi da odgovornost za počinjeni genocid snose dijelovi tadašnjeg srpskog režima, a ne kompletan narod. Time se pomaže srpskom narodu, odbacujući narativ koji im njihov politički vrh uporno nameće da bi opravdao zločine Miloševićevog i Karadžićevog režima, čijim su dijelom bili i neki od aktuelnih političara u Srbiji -  dodaje se u pismu.

Kako se dalje navodi, Rezolucija će nakon priprema koje traju od 2022. godine biti upućena Generalnoj skupštini UN-a, a sponzorisaće je 22 države.

 - U normalnim okolnostima i u normalnom Svijetu, za ovakvo pismo, kojim se traži podrška za istinu, pravdu, međunarodno pravo i civilizacijske vrijednosti, ne bi bilo potrebe. Međutim, okolnosti nisu takve, jer sljedbenici politike odgovorne za genocid, koji i danas predvode Srbiju i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, uz podršku Rusije, pod svaku cijenu žele osporiti ili spriječiti njeno usvajanje - navodi se u pismu.

Oni pokušavaju članice UN-a, kako se dodaje, zastrašiti tvrdnjama da bi usvajanje Rezolucije moglo dovesti do destabilizacije u Bosni i Hercegovini i regiji zapadnog Balkana ili da bi se njome stigmatizirao cijeli srpski narod. Takve tvrdnje su vrhunski cinizam. Neprihvatljivo je da oni koji negiraju genocid i slave ratne zločince prijete i zastrašuju članice UN-a tvrdnjama da bi podsjećanje na istinu o genocidu moglo voditi u sukobe i destabilaciju. To nije istina, i to ne može i ne smije biti princip po kojem UN funkcionira.

 - Prikladnim mi se čini citirati američkog profesora Gregory Stantona, koji negiranje označava kao desetu, posljednju fazu genocida, te na najbolji način opisuje aktere koji žele osporiti usvajanje Rezolucije: “Negiranje je posljednja faza, koja traje dugo i uvijek prati genocid. Ona je jedan od najsigurnijih pokazatelja budućih genocidnih namjera - dodao je Izetbegović.

Naveo je u pismu da počinitelji genocida iskopavaju masovne grobnice, spaljuju tijela, pokušavaju sakriti dokaze i zastrašiti svjedoke. Oni negiraju da su počinili bilo kakav zločin i često krive žrtve za ono što se dogodilo. Oni blokiraju istrage zločina i nastavljaju vladati dok ih silom ne uklone s vlasti.

- Upućujem Vam molbu za podršku Vaše zemlje za usvajanje rezolucije kojom se 11. juli proglašava "Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine" u Generalnoj skupštini UN-a. Podrška Rezoluciji nije ni geopolitičko ni sigurnosno pitanje. To je jednostavno pitanje istine, humanosti i podrške porodicama žrtava, čije je dostojanstvo svakodnevno na udaru negatora genocida - zaključuje se u Izetbegovićevom pismu upućenom ministrima vanjskih poslova svih država članica Ujedinjenih nacija.

federalna.ba/Fena

Bakir Izetbegović
Reuf Bajrović Emir Suljagić Bakir Izetbegović saslušanje
0 27.05.2024 20:23
Milorad Dodik negiranje genocida Bakir Izetbegović Reuf Bajrović Emir Suljagić SIPA
0 24.05.2024 19:32
saslušanje SIPA Tužilaštvo BiH Bakir Izetbegović Emir Suljagić Reuf Bajrović
0 23.05.2024 17:47