videoprilog Dejane Šešlija (Dnevnik 2) (Izvor: Arhiva)

'Iza termina konstitutivnosti krije se diskriminacija i korupcija u BiH'

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se u utorak Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, prilikom čega je izjavio da su fenomen "konstitutivnosti naroda" i glasanje u dva zakonodavna doma u BiH, alati za korupciju i nejednakost bh. građana.

Komšić je ukazujući na svoju viziju rješenja za Bosnu i Hercegovinu, istakao da je prvenstveno potrebno ostvariti jednakost svakog građanina Bosne i Hercegovine kako bi se stvorilo društvo jednakih šansi.

“Time bismo otklonili sve vidove diskriminacije koje nosi taj fenomen ‘konstitutivnosti naroda’ za kojeg još jednom želim istaći, da se radi o principu ili alatu za stvaranje ambijenta nesagledive i neprekidne korupcije ili društva u kojem ne uspijevaju najbolji među nama, već podobne ili familijarno, nepotistički vezane osobe. Sistem u kojem dominira sistemska korupcija, nije prihvatljiv niti za jedno savremeno društvo, pa tako ni za Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Komšić, obraćajući se putem video linka, povodom 20. godišnjice od prijema Bosne i Hercegovine u Vijeće Evrope.

Korištenjem termina 'konstitutivnosti' ostvaruju se politički ciljevi 

Komšić se na početku izlaganja osvrnuo na skoro 1.000 godina staru tradiciju Bosne i Hercegovine koja je u različitim vremenskim periodima, imala svoja različita unutrašnja uređenja.

"Bosna i Hercegovina nije nikad bila zemlja podijeljenog ili segmentiranog društva, niti je postojao bilo koji oblik diskriminacije njenih građana”, rekao je Komšić na početku izlaganja.

Dodao je, pak, da je proglašenje nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. godine dovelo do agresivne reakcije susjednih zemalja.

"Takve ratne aktivnosti, dovele su do nezapamćenih strahota, koje su eskalirale sve do počinjenja zločina genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i etničkog čišćenja”, rekao je Komšić.

Dodao je da je u presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno postojanje više udruženih zločinačkih poduhvata, u kojima su učestvovali pojedinci i grupe iz Bosne i Hercegovine, kao i one iz susjednih zemalja, "kojima je cilj bilo uspostavljanje etnički čistih teritorija, kako bi tako očišćene teritorije pripojili tim susjednim zemljama."

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine ukazao je da su takve politike prisutne i danas u Bosni i Hercegovini, ali da su metod ratnog osvajanja, zamijenili političkim i diplomatskim sredstvima, odnosno, takvi i dalje nastoje da realizuju svoje ratne ciljeve ali u mirnodopskim uslovima.

Dodao je da se potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir 1995. otklanja svaka dilema da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat, jer se radilo o međudržavnom oružanom sukobu, kako je to, između ostalog, utvrdio Međunarodni sud iz Haga u više svojih presuda.

Istakao je da sastavni dio Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH, i Ustav Bosne i Hercegovine, u kojem je kako je, ocijenio Komšić, ostalo mnoštvo otvorenih pitanja i nedorečenosti.

"To je ostavilo veliki prostor za različita proizvoljna tumačenja ili interpretacije, najčešće inspirisane, nažalost, partikularnim interesima različitih političkih elita, kako onih u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim zemljama”, rekao je Komšić.

Naglasio je da aktivne etničke politike u Bosni i Hercegovini još uvijek nastoje, kreirati vještački podijeljeno i segmentirano društvo u kojem dominira pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao jedini validan iskaz za političko djelovanje. U tom kontekstu je istakao da se Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama sastavnim dijelom Ustava Bosne i Hercegovini, u toj državi premalo implementira.

Smatra da se korištenjem termina "nesretnog termina" konstitutivnosti ostvaruju različiti politički ciljevi, u čemu učestvuju domaći politički akteri, uz vidnu političku podršku iz susjednih zemalja. Kako je kazao, smatra da je riječ je o pogrešnoj političkoj i pravnoj praksi.

"Kao legalista, ovdje i na ovom mjestu mogu slobodno reći, kako je ‘konstitutivnost’ zapravo izvorom postojanja sistemske diskriminacije u Bosni i Hercegovini, što je utvrđeno u pet presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, koje vam želim hronološki prikazati: Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku i Pudarić. U tim presudama, jasno je utvrđeno postojanje diskriminacije temeljene po etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, te je naloženo tuženoj strani, odnosno državi Bosni i Hercegovini da izvrši neophodne izmjene svoga ustava, iz kojeg se svi elementi diskriminacije moraju izbaciti. Nažalost, tako nešto se nije desilo”, podsjetio je Komšić.

BiH u političko-talačkoj krizi 

Istakao je da je sadašnji politički sistem u Bosni Hercegovini, temeljen na etničkoj pripadnosti, stvara tri paralelna totalitarna sistema, temeljena na pripadnošću nekoj od tri etničke zajednice, kojima se nastoji vladati na autokratski način.

“U takvom sistemu, kroz pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao izraz isključivosti etničkih politika, zapravo se nastoji ovladati resursima, poslovima, tenderima, javnim nabavkama, svim vrstama privilegija, profita ili koristi, čime se vidno kreira ambijent za postojanje korupcije nesagledivih razmjera”, rekao je Komšić.

Komšić je pozvao na usklađivanje ovlasti domova naroda i predstavničkog doma, budući da je to i preporuka Evropske komisije za demokratiju kroz pravo, odnosno Venecijanske komisije.

S aspekta sistema odlučivanja, danas, u Bosni i Hercegovini je situacija, da se postojanje bilo kakve većine u donjem domu parlamenta, odnosno na izborima direktno izabranim donjim domovima zakonodavnih organa vlasti, u cijelosti poništava kroz jedan novi politički alat koji se zove "entitetsko glasanje."

Objasnio je da u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ili donjem domu, koji broji 42 zastupnika, njih najmanje pet mogu zakočiti bilo kakvo odlučivanje, jer dolaze iz jednog od dva entiteta.

“Takvo nešto imamo danas u Bosni i Hercegovini, koja se putem očitih separatističkih aktivnosti drži u političko-talačkoj krizi, u čijoj konačnici se krije sistem blokada, ucjena i držanja Bosne i Hercegovine u potpunoj političkoj neizvjesnosti, sve dok se ne ispune želje i namjere pojedinih političkih lidera. Zar to nije izraz potpune autokratije i nedostatka temeljnih principa demokratije?”, rekao je Komšić.

Zloupotreba prava "konstitutivnih naroda" 

Dodao je da je slično i sa odlučivanjem u gornjem domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pod nazivom Dom naroda, koji se sastoji od 15 posredno delegiranih zastupnika koje imenuju političke stranke, gdje samo njih dvoje mogu zakočiti bilo koje donošenje odluka.

Smatra da je to vidan pokazatelj nejednakosti glasa zastupnika u dva doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje glas jednog zastupnika kojeg imenuju političke stranke ima najmanje trostruko veću vrijednost od delegata, kojeg biraju građani Bosne i Hercegovine.

"To se danas koristi kao političko sredstvo, kako bi se onemogućilo normalno funkcionisanje institucija vlasti Bosne i Hercegovine, sa potpunim zanemarivanjem temeljnih demokratskih principa i to smatram neprihvatljivim", rekao je Komšić.

Istakao je da iz tih razloga, postoji i najnovija apelacija prema Evropskom sudu za ljudska prava, koja se tiče nejednakosti glasa u dva zakonodavna doma u Bosni i Hercegovini.

Dodao je da u parlamentarnoj proceduri stoje desetine zakona iz evropske agende, zbog čega propadaju sredstva iz evropskih fondova i mnogo toga drugog na štetu svih građana Bosne i Hercegovine, a sve pod “krinkom borbe za legitimne etničke interese konstituentnih naroda“.

“Ovdje se stoga radi o zloupotrebi prava ‘konstituentnih naroda’ radi sprečavanja Bosne i Hercegovine da postane dijelom civilizirane zajednice evropskih parlamentarnih demokracija i kako moja zemlja nikada ne bi mogla postati članicom Evropske unije”, rekao je Komšić.

Susjedne zemlje nastoje ostvariti ratne ciljeve 

Osvrnuo se i na govore o izmjenama Ustava i Izbornog zakona, čime se, kako je kazao, nastoji kreirati novi ustavni aranžman i izborni sistem sa dubljom diskriminacijom koja bi bila zaklonjena iza nejednake vrijednosti glasa građana Bosne i Hercegovine.

“U tome, nažalost, svoje direktno učešće imaju i susjedne zemlje, čiji je cilj veoma jasan – ostvariti sve ratne ciljeve koristeći politička i diplomatska sredstva u mirnodopskim uslovima”, rekao je Komšić.

Komšić je dodao da susjedne zemlje “osim što vrše upad u politički sistem moje zemlje, nastoje kroz njihove političke satelite u Bosni i Hercegovini, imati potpunu kontrolu nad prirodnim i svim drugim resursima moje zemlje.”

Komšić smatra da je potrebno izvršiti izmjenu političkog sistema Bosne i Hercegovine na način da sa ograničene ili limitirane demokratije uspostavimo sistem potpune demokratije, na način kako je to utvrđeno u pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, ali i u skladu sa Mišljenjem Venecijanske komisije iz 2005. godine.

Na kraju je kazao da izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne mogu biti obavljene ako se u tim izmjenama neće uvažiti temeljni principi liberalne demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, jer "sve drugo, BiH vodi u dodatnu nestabilnost, a time i u nestabilnost cijele regije Zapadnog Balkana."

“Koristim ovu priliku da vas sve zajedno zamolim da ne pristajete na sve one diplomatske i političke razgovore, koje žele nanijeti štetu Bosni i Hercegovini, a takve ćete razgovore veoma lako prepoznati – oni će biti izvan temeljnih principa Vijeća Evrope", poručio je Komšić.

federalna.ba

Željko Komšić Vijeće Evrope obraćanje
Željko Komšić Zoran Milanović Andrej Plenković
0 15.05.2022 22:53
Khalifa bin Zayed al Nahyan UAE Željko Komšić
0 14.05.2022 17:12
Željko Komšić Remembering Srebrenica UK Remembering Srebrenica Waqar Azmi
0 13.05.2022 16:47
Srbija Kosovo Vijeće Evrope
0 13.05.2022 15:05
Vijeće Evrope Bosna i Hercegovina
0 13.05.2022 12:07