Istraživali smo hoće li se gašenje NIS-ove rafinerije u Pančevu odraziti na BiH?

Prilog Rijada Ahmetovića

Naftna industrija Srbije  započela je  postupak gašenja svoje rafinerije, jedine u Srbiji, zbog nedostatka sirove nafte i američkih sankcija zbog ruskog vlasništva. Ruske kompanije Gazprom Neft i Gazprom, većinski vlasnici NIS-a, moraju se povući iz vlasničke strukture kompanije.  Srbija je odlučila osigurati platni promet za NIS do kraja sedmice uprkos činjenici da može bit uništen bankarski sistem Srbije. Inače, gašenje rafinerije u Pančevu  čiji je godišnji kapacitet 4,8 miliona tona, značajno bi pogodilo ekonomiju Srbije , budući da NIS, koji zapošljava oko 14 hiljada ljudi, doprinosi s oko 5 posto BDP-a i oko 10 posto ukupnih budžetskih prihoda. Zbog međuovisnih  energetskih i trgovinskih tokova u regionu, gašenje naftne industrije Srbije moglo bi imati određene refleksije i na Bosnu i Hercegovinu. Stručnjaci vjeruju da kriza NIS-a u Srbiji nije samo problem Vučićeve vlade, već da  posljedice mogu znatno utjecati na tržište goriva i  ekonomske tokove u Bosni i Hercegovini. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmed Egrlić i predsjednik ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije, Safudin Čengić:

„S obrzirom da se Bosna i Hercegovina snabdijeva iz više različitih izvora, više zemalja, ne bi trebalo ostaviti ozbiljnije posljedice po snabdijevanje naftom i naftnim derivatima tržišta Bosne i Hercegovine i svakako mislim da to ne bi trebalo utjecati na cijenu nafte i naftnih derivata. U svakom slučaju, ostaje nam vrijeme pred nama da vidimo.“

„One će s ovakvim načinom, odnosno ovom odlukom američke vlade, odnosno ministarstva finansija, doći u izvjesno težu poziciju, a automatski će biti i smanjen broj mjesta gdje se može tankovati gorivo. Što se tiče generalnog snabdijevanja gorivom, mislim da mi imamo najbližu tačku, da tako kažem, to je luka Ploče, a najveći dio odatle dolazi.“

I iz bh. entiteta RS tvrde da stanje nije alarmantno, te da vlasti rade na koracima ka stabilizaciji cjelokupne krize kako se ne bi odrazila na entitet. Radovan Bajić iz kompanije „Krajinapetrol“ i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS-a:

„Mogu da potvrdim da ne očekujemo neke značajnije poremećaje u snabdijevanju. Mi jesmo dobrim dijelom naslonjeni i na Srbiju. Nažalost, Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, nema rafineriju koja radi i vi znate da smo mi jednostavno prinuđeni da kompletno tržište snabdijevamo iz uvoza.“

"Činimo svojom ukupnom unutrašnjom organizacijom koju već imaju tradicionalno osigurati da se snabdijevanje tečnim energentima na području Republike Srpske nastave odvijati potpuno normalno.“

Prema nezvaničnim informacijama, pumpe Gazproma u BiH počele su naplatu umjesto karticama, vršiti isključivo gotovinom. BiH bi neminovno morala preusmjeriti veći dio uvoza ka Hrvatskoj, prvenstveno preko rafinerije u Rijeci i luci Ploče. To bi povećalo troškove transporta, posebno za distributere u zemlji, te bi moglo dovesti do kratkotrajnih poremećaja u snabdijevanju, posebno u periodima povećane potražnje.