Island razmatra brzo pridruživanje EU zbog geopolitičke situacije

Island razmatra glasanje već u augustu o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU, nakon što je američki predsjednik Donald Trump obnovio interesovanje za susjedni Grenland.

Obnova islandskih pregovora o članstvu u EU poklapa se s rastućim strahovima za sigurnost zemlje, koja nema vlastitu vojsku i oslanja se na NATO za odbranu, piše danas briselski portal Politiko.

Vladajuća koalicija u Reykjaviku obećala je referendum o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora s EU do 2027. godine, ali nakon Trumpovog uvođenja tarifa i prijetnji aneksijom Grenlanda, taj rok se sada skraćuje.

NEW: Iceland is considering fast-tracking a referendum on restarting European Union accession talks, with a vote that had been expected by 2027 now potentially taking place as early as August. According to sources familiar with the process, the Icelandic parliament could announce… pic.twitter.com/VCGk1b1lz3

— GeoInsider (@InsiderGeo) February 23, 2026

Ubrzanje dolazi nakon niza posjeta političara EU Islandu i islandskih političara Briselu, te nakon što je Trump prošlog mjeseca, doduše greškom, četiri puta spomenuo Island na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Ako građani Islanda glasaju za ponovno pokretanje pregovora s EU, zemlja bi mogla postati članica prije ostalih kandidata, rekla je za Politiko osoba upoznata s pripremama za referendum.

Očekuje se da će islandski parlament objaviti datum referenduma u narednih nekoliko sedmica.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja se u januaru sastala u Briselu sa ministricom vanjskih poslova Islanda Torgerdur Katrin Gunnarsdottir, izjavila je da se proširenje EU sve više odnosi na "sigurnost, pripadnost i očuvanje sposobnosti (EU) da djeluje u svijetu konkurentnih sfera uticaja".

Geopolitičke realnosti, zajedno s ekonomskim koristima pridruživanja EU, pozitivno utiču na javno mnijenje o potencijalnom ulasku Islanda u EU, a ankete pokazuju da podrška raste.

"Ipak, put Islanda ka članstvu u EU nije lak", rekao je za Politiko Gudni Th, bivši predsjednik zemlje. Johannesson ukazuje da bi proces pridruživanja mogao naići na neke političke prepreke.

Potencijalno najveća prepreka je pravo na ribolov, jer je ribolov ključna industrija Islanda i bio je glavno pitanje tokom ranijih pregovora.

Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su sve tri vodeće komercijalne banke u zemlji propale.

Međutim, vlada je zamrznula pregovore krajem 2013. godine, u vrijeme kada se islandska ekonomija brzo oporavljala, a eurozona predviđala mogući kolaps.

Prije zamrzavanja pregovora, Island je zatvorio 11 od 33 pregovaračka poglavlja.

U proljeće 2015. godine, Reykjavík je zatražio da se više ne smatra kandidatom za članstvo u EU.

Procjenjuje se da bi, kako bi obnovljeni pregovori s EU, ako građani tako odluče na referendumu, brzo tekli - Island je član Evropskog ekonomskog prostora i dio Schengenske zone i kao takav već primjenjuje brojne zakone EU.

Također, ovaj put bi pitanje prava na ribolov bila znatno manja prepreka jer je Velika Britanija napustila EU.

federalna.ba/Beta