Iran upozorava: Sve baze koje napadaju našu zemlju postaju legitimne mete

Napetosti na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon upozorenja iranskog veleposlanika pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, Alija Bahreinija, koji je poručio da bi svaka vojna baza korištena za napade na Iran mogla postati legitimna meta iranskih snaga – uključujući i objekte izvan regije. U ekskluzivnom razgovoru za Euronews naglasio je da je iranska vojska jasno definirala takvu politiku.

Bahreini je rekao da bi svaka baza ili vojni objekt koji se koristi za operacije protiv Irana mogao biti gađan, naglašavajući da će Teheran poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio svoju teritoriju i spriječio daljnju agresiju. Istovremeno je odbacio optužbe da Iran napada civilne ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva, tvrdeći da iranske snage ciljaju isključivo vojne instalacije koje, kako kaže, Sjedinjene Američke Države koriste protiv Irana.

Dok se rat između Izraela i Irana nastavlja, izraelski oporbeni lider Yair Lapid ocijenio je sukob kao „pravedan rat“, ističući da oko tog pitanja postoji širok politički konsenzus u Izraelu. Iako je jedan od najoštrijih političkih protivnika premijera Benjamina Netanyahua, Lapid je naglasio da Izrael vodi, kako je rekao, egzistencijalnu borbu protiv režima koji podržava terorizam i razvija nuklearni program te balističke rakete.

Sukob je ušao u četrnaesti dan, a sigurnosni incidenti bilježe se širom regije. Iz Dubaija stižu izvještaji o snažnim eksplozijama i oblacima dima iznad centralnih dijelova grada. 

Istovremeno, USCC provodi operaciju potrage i spašavanja nakon pada američkog vojnog aviona za dopunu goriva u zraku u Iraku. Prema prvim informacijama, incident se dogodio u „prijateljskom zračnom prostoru“, a američka vojska tvrdi da pad nije uzrokovan neprijateljskom niti prijateljskom vatrom.

Globalne političke i ekonomske posljedice rata već su vidljive. Zbog rasta cijena nafte – koja se približava granici od 100 dolara po barelu – američki ministar financija Scott Bessent najavio je da će Washington privremeno ublažiti sankcije na rusku naftu koja se trenutno nalazi na moru. Ovu odluku opisao je kao kratkoročnu i ciljanu mjeru čiji je cilj stabilizacija svjetskog tržišta energenata.

Istodobno, diplomati Evropske Unije u Bruxellesu pokušavaju postići dogovor o produženju sankcija protiv ruskih pojedinaca i kompanija. Ako se sankcije ne produže do 15. marta, više od 27.000 osoba i entiteta – uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina – automatski bi moglo biti uklonjeno s evropske crne liste. Produženju sankcija zasad se protive Mađarska i Slovačka, koje traže uklanjanje određenih ruskih oligarha s popisa.

Napetosti postoje i između Ukrajine i nekih članica EU-a zbog oštećenja naftovoda Druzhba. Evropska komisija zatražila je od Kijeva dozvolu da pošalje inspektore kako bi procijenili štetu na tom ključnom energetskom pravcu.

U međuvremenu, trgovinske napetosti rastu i između Sjedinjenih Država i Evropske unije. Bruxelles je odbacio optužbe Washingtona o nepoštenim trgovinskim praksama nakon što je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer najavio nove istrage usmjerene na evropski izvoz, što bi moglo otvoriti put za uvođenje dodatnih carina. Evropski zvaničnici poručuju da je EU otvoreno tržišno gospodarstvo i partner u rješavanju globalnih ekonomskih poremećaja, a ne njihov uzrok.

federalna.ba