Iran upozorava na odmazdu protiv zemalja koje se pridruže američkim sankcijama

Teheran je zaprijetio odmazdom svakoj zemlji koja bude sarađivala s američkim pokušajem uvođenja novih sankcija Iranu, u okviru onoga što je američki ministar finansija Scott Bessent opisao kao „najveću finansijsku ofanzivu ikada pokrenutu protiv jedne protivničke države“.

UAE prekida trgovinu s Iranom

Uoči američke najave, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), najveći trgovinski partner Irana na Bliskom istoku, saopćili su da prekidaju svu trgovinu s Iranom. Teheran smatra da je taj potez koordiniran s Washingtonom.

SAD su saopćile da će uvesti sankcije svakoj zemlji ili subjektu koji bude trgovao s Iranom, što je poznato kao sekundarne sankcije.

Test američkih prijetnji vjerovatno će zavisiti od toga hoće li zemlje poput Indije, Kine i Rusije procijeniti da bi nastavak trgovine s Iranom mogao dovesti do vjerodostojne američke odmazde protiv njihovih ekonomija.

Kina je decenijama najveći uvoznik iranske nafte. U maju su SAD zaprijetile sankcijama kineskim rafinerijama i bankama koje ih finansiraju, ali je kinesko Ministarstvo trgovine naložilo kineskim kompanijama da ignorišu američka upozorenja u vezi s uvozom iranske nafte. Peking je tada poručio da su takve prijetnje nelegitimne i prvi put primijenio državni propis namijenjen neutraliziranju efekata američkih sankcija na kineskoj teritoriji.

SAD su u aprilu uvele sankcije kompaniji Hengli Petrochemical (Dalian) Refinery Co, ali je Washington uglavnom odustao od daljnjeg pritiska nakon što je američki predsjednik Donald Trump shvatio da rizikuje širi trgovinski i carinski rat s Kinom koji bi SAD vjerovatno izgubile.

Kina ponovo odbacuje američke sankcije

Ovog puta glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian ponovo je poručio da se Kina protivi jednostranim sankcijama koje nemaju osnovu u međunarodnom pravu.

Kina smatra da vojna sredstva, sankcije i pritisak nisu rješenje.

Međutim, za razliku od maja, isporuke iranske nafte prema Aziji gotovo su u potpunosti obustavljene zbog efikasnosti američke pomorske blokade iranskih luka, što je cijenu tih pošiljki podiglo na najviši nivo u posljednjih nekoliko godina.

Guverner iranske Centralne banke Abdolnaser Hemmati prošle sedmice priznao je da je izvoz iranske sirove nafte „praktično obustavljen“ zbog američke blokade.

Iran prijeti blokadom Hormuškog moreuza

Bijela kuća smatra da je iranska ekonomija zbog toga ponovo na ivici kolapsa, usljed hiperinflacije i nedostatka prihoda u stranoj valuti izazvanog američkom blokadom izvoza nafte.

Iranski rijal se danas na neregulisanom tržištu trgovao po kursu od 1,992 miliona rijala za jedan dolar, što predstavlja pad od 4,5 posto otkako je Trump prošle sedmice najavio „razornu ekonomsku operaciju“ protiv Teherana.

Ipak, Iran se već više od 20 godina suočava s različitim oblicima američke kampanje ekonomskog pritiska i do sada je uspio preživjeti te mjere.

Iranski šef sigurnosti Mohsen Rezaei rekao je da će Teheran odgovoriti „odmazdom poput zemljotresa“ ukoliko Washington uvede najavljene mjere. Također je upozorio susjedne zemlje u Perzijskom zaljevu da se ne pridružuju američkoj kampanji sankcija.

„Ako se zemlje koje okružuju Iran pridruže Amerikancima u njihovom ekonomskom ratu, ni kap nafte neće napustiti Perzijski zaljev i Hormuški moreuz“, rekao je Rezaei, dodajući da bi Iran mogao ugroziti i druge izvozne rute za naftu iz Zaljeva.

Pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz tokom vikenda je i dalje bio ozbiljno poremećen, što je dodatno izvršilo pritisak na globalna energetska tržišta.

"Sankcije neće slomiti Iran"

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi odbacio je očekivane sankcije kao znak američkog očaja, tvrdeći da one neće uspjeti poraziti Teheran.

Prema njegovim riječima, SAD su prešle s vojnih operacija na ono što je opisao kao „iste stare planove“.

Reza Nasri, međunarodni pravnik povezan s iranskim Ministarstvom vanjskih poslova, rekao je da se najavljene mjere ne odnose samo na Iran.

„Ovo nije mjera protiv Irana. To je zahtjev za uspostavljanje nadležnosti nad cijelim svijetom“, rekao je Nasri.

Dodao je da je zahtjev da nijedna država ne dozvoli svojim bankama, kompanijama, aerodromima ili brodskim registrima da učestvuju u zakonitoj trgovini s drugom državom usmjeren protiv svih drugih država.

„Sam suverenitet je meta“, rekao je.

Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei također je odbacio američku politiku sankcija.

„Ponavljanje metoda za koje se ranije pokazalo da nisu uspjele neće proizvesti drugačije rezultate“, rekao je Baghaei, dodajući da će posljedice sankcija najviše osjetiti obični iranski građani.

On je upozorio da prisiljavanje ili zastrašivanje drugih zemalja da prekinu ili ograniče trgovinske odnose s Iranom predstavlja kršenje principa međunarodnih odnosa i poštovanja nacionalnog suvereniteta.

Američka „ekonomska ofanziva“ je korak unazad

Hassan Ahmadian, profesor studija zapadne Azije na Univerzitetu u Teheranu, rekao je da u novim američkim mjerama nema suštinski novih sankcija.

„Sve u Iranu je pod primarnim i sekundarnim sankcijama od 2018. godine“, rekao je Ahmadian.

Prema njegovim riječima, nakon što sankcije nisu ostvarile ciljeve koje su SAD i Izrael željeli postići, obje strane su prešle na vojnu akciju.

„Velika pompa oko 'ekonomskog rata' zapravo je javno priznanje velikog koraka unazad. Nakon vojnog neuspjeha, Washington se očigledno vraća na početak – ekonomiju“, rekao je.

Ahmadian je dodao da je Iran posljednjih sedmica slao poruke da ekonomski rat SAD-a više nije prihvatljiv za Teheran te da bi Iran radije ušao u rat nego pasivno posmatrao provođenje američke blokade.

Washington prijeti potpunom finansijskom izolacijom Irana

Bessent je prošlog četvrtka u intervjuu za CNBC rekao da će „SAD dovesti Islamsku Republiku Iran do kolapsa najstrožim sankcijama u historiji“.

Američki ministar finansija rekao je da Washington od saveznika i ostatka svijeta traži da prestanu trgovati s Iranom.

„Ili su zemlje s nama ili protiv nas“, rekao je Bessent.

Dodao je da je vrijeme da saveznici i ostatak svijeta odluče na čijoj su strani, zaprijetivši da će SAD „uništiti ekonomiju ovog režima“.

U autorskom tekstu objavljenom u Financial Timesu u nedjelju, Bessent je naveo da bi potpuna finansijska izolacija Irana mogla otkloniti potrebu za upotrebom američke vojne sile.

Međutim, Kina i Rusija za sada ne pokazuju spremnost da popuste pred američkim pritiskom.

Pakistanski vojni vrh u Teheranu

U međuvremenu, pakistanski načelnik Generalštaba, feldmaršal Syed Asim Munir, doputovao je u ponedjeljak u Teheran, gdje će razmotriti mogućnost obnavljanja pregovora o zastoju u primjeni memoranduma o razumijevanju potpisanog u junu.

Memorandum do sada nisu provele ni Iran ni SAD, uglavnom zbog spora oko toga da li je njime Iranu privremeno omogućena kontrola nad plovidbom kroz Hormuški moreuz, prenosi The Guardian.

federalna.ba