Interesi Rusije i SAD-a na Balkanu - šta im je konačni cilj u Bosni i Hercegovini?
Geopolitički položaj BiH oduvijek je bio teren pogodan za sukob dva utjecaja - američkog i ruskog. Ipak, nije cilj samo naša zemlja već i prostor skoro cijelog Balkanskog poluotoka, kojim bi Rusija zauzela poziciju tampon zone NATO saveznicima. Iako se naša zemlja zakonski obavezala na provođenje reformi koje vode pod NATO okrilje i Evropske unije, iznenađuje otvoreno protivljenje Rusije takvim potezima.
Nedavna balkanska turneja ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova značila je jasnu poruku novoizabranoj američkoj administraciji kako je Rusija i dalje itekako zainteresirana za Zapadni Balkan. Poseban fokus stavljen je na BiH, koja uveliko ispunjava svoje obaveze prema NATO-u
“Upravo zbog toga i dolazi ova prijetnja ruske politike i diplomatije BiH jer su u Moskvi shvatili da put BiH prema NATO-u i EU više nije nešto sto je jako fluidno i nedefinirano, nego upravo suprotno”, kaže Davor Gjenero, politolog iz Hrvatske.
Bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak podsjeća kako je trenutna odluka da BiH želi da se integriše u evroatlanske institucije i SAD su se izjasnile da će to podržati: “Taj utjecaj Amerike traje, on se pokušava možda oslabiti ovim upadima Ruske Federacije, ali ni na kakav način se on ne može eliminisati”.
I nisu rijetki oni koji misle da je dolaskom nove američke administracije indirektno počeo i otvoreniji sukob dvije svjetske sile glede budućnosti koju vide za preostali dio Balkana uključujući i BiH. Svjesni unutranje podjele i oprečnih stavova kada je riječ o NATO integracijama, Rusiju je, ipak, iznenadilo jasno pokazivanje evroatlanskog identiteta BiH kome Amerika daje puno podršku.
“Lavrov je vrlo jasno definirao prioritete ruske politike na Balkanu i pri tom je utjecaj, odnosno dominacija u manjem entitetu BiH jedan od važnih elemenata tog utjecaja. Lavrov je na ovim prostorima tražio saveznike pa pa ih je pokušao naći i u Hrvatskoj”, objašnjava Gjenero.
Interes je jasan. Ali šta je cilj - da li razgradnja mehanizma kolektivne sigurnosti ili vojnog disbalansa u regionu?
“Mi smo uz Srbiju jedine dvije države koje nismo u NATO-u. Dakle, kompletna ta geopolitička energija i ta borba se, nakon što je Sjeverna Makedonija ušla poslije Crne Gore i Albanije, suzila na ovaj jedan uski prostor - između ostalog i na BiH”, objašnjava Denis Čarkadžić, stručnjak za EU integracije.
Sigurno je da će se ta borba i dalje zaoštravati, dok Rusija šalje svoje predstavnike u zemlje Balkana Američki državni sekretar u glavnom gradu EU šalje poruke o važnosti NATO-a i njegovog širenja na prostor Balkana.
“Većina zemalja se opredijelila, s tim da je Srbija ostala neutralna i kao takva vrlo bi teško ostala sama nadohvat ruke Rusiji ako se BiH i Kosovo priključe NATO-u”, dodaje Kožljak.
Na ovim prostorima nadmetanje velikih svjetskih sila traje odavno, a kanališe se najčešće kroz vojnopolitički kurs za koji se pojedina zemlja opredijelila. Težnja BiH za ulazak u NATO i punopravno evropsko članstvo zasigurno je dovoljan povod javnom reaktiviranju stavova Rusije koja ne krije interesovanje da BiH ostane izvan ovih saveza posebno u svjetskom pozicioniranju nove Amerike i stare Rusije.
federalna.ba