Intenzivirani razgovori o Južnoj interkonekciji: Test za energetsku i regionalnu sigurnost
Nema povlačenja SAD-a iz Bosne i Hercegovine kad je riječ o strateškim energetskim projektima kao što je Južna interkonekcija vrijedna 100 miliona eura. Potvrđeno je to i intenziviranjem razgovora o projektu čijom realizacijom će se stvoriti novi pravac snabdijevanja prirodnim plinom BiH preko Hrvatske. Zakon je davno izglasan u parlamentu. Sada čeka provedbu zbog političkog uslovljavanja HDZ-a BiH i predstavlja test za energetsku i regionalnu sigurnost.
Južna gasna interkonekcija jedan je od rijetkih projekata u Bosni i Hercegovini koji je ostao u fokusu i nove američke administracije. U cilju približavanja stavova, u posljednje je vrijeme održano niz sastanaka s bosanskohercegovačkom i hrvatskom delegacijom. Razgovori dolaze i u svjetlu američkih i evropskih sankcija na ruske energente što realizaciju ovog višedecenijskog projekta čini još potrebnijim. No, proces od početka prate ucjene HDZ-a BiH koji insistira na osnivanju nove kompanije koja bi umjesto BH-Gasa upravljala ovom interkonekcijom. Uprkos brojnim ponuđenim kadrovskim i ogranizacijskim promjenama BH-Gasa, stav ove stranke još je nepromijenjen.
„Mislim da smo puno bliže onome nego što smo bili prije nekih godinu i po dana, ali mislim da nemamo vremena mnogo da bismo spasili našu privredu i našim građanima omogućili niže troškove života. Moramo pod hitno naći način kako da započnemo implementaciju projekta Južna interkonekcija“, govori Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).
Dio bh. delegacije bio je zastupnik Damir Mašić. Amerikancima je, ističe, prenio da projekat Južne gasne interkonekcije nije samo projekat jedne strane, te da je jasno ko ga koči. Uvjerava, svaka priča o promjeni usvojenog zakona osuđena je na propast.
„Apsolutno to je proces u koji se niti ima vremena, niti se može, niti želimo ići. Zakon je važeći, treba ga implementirati. Ono što je evidentno jeste da na nižim nivoima vlasti prije svega u nekoliko kantona kroz koje će prolaziti ova interkonekcija je došlo do zastoja i to smo vrlo jasno apostrofirali“, ističe Mašić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta FBiH.
Da bi počela realizacija projekta, potrebno je da Vlada Federacije BiH donese odluku o formiranju Komisije za urbanističku saglasnost, što je posljedično put ka međudržavnom sporazumu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
„I ono što smo shvatili jeste da nam je potrebna i dodatna komunikacija. Ja sam već jutros uputio poziv kolegi Šušnjaru za hitni naredni sastanak. Do tad se mi moramo posvetiti onome što se može uraditi dok ne dođe do dogovora. Ono što se trenutno svakako može uraditi jeste priprema za eksproprijaciju zemljišta na trasi“, dodaje Lakić.
No, može li se deset mjeseci od usvajanja Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji važno ekonomsko pitanje izdići iznad političkih interesa?
„Vode se naše stalne rasprave oko toga treba li poštovati taj ustavni ustroj i dosta visok stupanj decentralizacije koje imamo u drugim oblastima ili je sad o glavu neki prioritet da se baš plin procesuira, upravljanje plinom uključujući i ove veze sa susjednim zemljama da se tu Federacija ponaša kao nekakav centralizovani entitet. Ne znam koliko Amerikanci imaju volje da slušaju te naše rasprave“, smatra politički analitičar Milan Sitarski.
Zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji usvojen je u Zastupničkom domu Federacije polovinom decembra prošle, a u Domu naroda u januaru ove godine. Jedino je protiv zakona bio HDZ BiH.
federalna.ba